Sa svojih 18 tisuća stanovnika, pozicijom unutar 10 najrazvijenijih općina u Federaciji, najrazvijenijim sustavom vinogradarstva na 1000 ha poljoprivrednih površina, kao i velikim turističkim potencijalima, općina Čitluk jedan je od primjera koji pokazuju kako se, koristeći zakonske i ustavne ovlasti lokalnih razina, može uspjeti u turbulentnom društveno-političkom okviru koji je karakterističan za BiH, piše Večernji list BiH.
Objedinjavanje
Marin Radišić, načelnik općine Čitluk, za Večernji list kaže kako se nadaju kako će pandemija biti okončana kako bi se krenulo u puni oporavak svih onih gospodarskih tijekova u općini, podsjetivši pritom na veliki značaj turizma i ostalih uslužnih djelatnosti za ukupnu ekonomsku sliku. U međuvremenu, općina će, najavio je, nastaviti provoditi vrijedne projekte, između ostaloga i infrastrukturne, dok je u kontekstu preduvjeta za snažniji ekonomski napredak ukazao na potrebu što skorijeg usvajanja zakonskog rješenja o građevinskom zemljištu.
– Već osmu godinu nismo mogli investitorima dodjeljivati građevinsko zemljište gdje bi se gradili novi objekti i zapošljavali ljudi. Sve je to uzrokovano donošenjem Zakona o stvarnim pravima pri čemu ostali potrebni zakoni nisu usvojeni, pojasnio je on, istaknuvši kako je zakon o građevinskom zemljištu već u dva navrata povučen iz Zastupničkog doma Parlamenta Federacije.
Inače, strategija razvoja općine Čitluk za razdoblje 2019. – 2027. definira sve prednosti, ali i prilike za daljnji razvoj gospodarstva, ističući pritom činjenicu kako na prostoru općine postoje čak četiri poslovne zone koje su pozicionirane uz glavne regionalne ceste tako da je postignuta odlična prometna povezanost sa susjednim općinama i gradovima te su osigurane i dobre infrastrukturne pretpostavke. U ovom se dokumentu konstatira kako je Čitluk među najrazvijenijim općinama u FBiH te pritom ukazuje na niz važnih gospodarskih sektora, počevši od nekoliko tipova turizma, preko poljoprivrede pa do obrtništva, a kada je riječ o daljnjim perspektivama razvoja, posebno se ukazuje na novi pristup objedinjavanja nekoliko gospodarskih grana.
U poljoprivrednoj proizvodnji moraju se tražiti načini kako poljoprivrednu proizvodnju integrirati u turističku ponudu općine i šire regije te na taj način omogućiti većem broju ljudi uključenje u turističke lance vrijednosti, jedan je od zaključaka strategije, a u kojoj se također ističe kako je potrebno razvijati mjere kojima će se razvijati konkurentni lanci vrijednosti u turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji koji mogu doprinijeti većoj zaposlenosti kao i boljoj kvaliteti života stanovništva općine Čitluk.
U kontekstu turizma naglašava se kako je vjerski turizam najizraženiji oblik turizma u općini Čitluk, koji se počinje javljati od 24. lipnja 1981., nakon Gospinih ukazanja. U tom razdoblju broj hodočasnika se iz godine u godinu povećavao pa je potražnja za smještajnim kapacitetima učinila da općina Čitluk danas ima približno 20.000 kreveta spremnih za iznajmljivanje (oko 95 % na području Međugorja i Bijakovića). Zbog cjelogodišnjih povoljnih klimatskih uvjeta, na području općine Čitluk se razvio i sportski turizam, odnosno dogodila su se ulaganja u sportsku infrastrukturu koja omogućuje kvalitetan boravak gostiju i aktivnosti na otvorenom.
Važna tradicija
S obzirom na to da je Čitluk kolijevka vinogradarstva i vinarstva u BiH, logično je da u ovom turističkom proizvodu broćanski vinari imaju vrlo važnu ulogu i najviše su zastupljeni. U kontekstu vinogradarstva, izuzetno bogata tradicija i višestoljetno iskustvo u proizvodnji vrhunskih vina pozicionirali su Brotnjo na svjetsku mapu turistički značajnih regija, pri čemu treba posebno ukazati na žilavku i blatinu, autohtone visokokvalitetne sorte po kojima je ovaj kraj nadaleko poznat.
Tekst: Dario Pušić/Večernji list; foto: Općina Čitluk