Nakon Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića, o aktualnom političkom stanju i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini u Dnevniku HTV-a govorio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović.
Posljednje desetljeće obilježila je politička borba Hrvata za ravnopravan status s druga dva konstitutivna naroda, Bošnjacima i Srbima. Taj status izgubljen je zato što su visoki predstavnici često mijenjali Dejtonski sporazum što je dovelo do toga da je bošnjačka većina Hrvatima već triput izabrala člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Hrvatsko političko vodstvo nudi i rješenja koja bi zadovoljila i presude Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i Suda za ljudska prava o eliminiranju diskriminacije u Izbornom zakonu.
Na pitanje kako gleda na situaciju i je li je moguće riješiti mirnim putem, Dragan Čović rekao je da u zadnjih 26 godina nije bilo ovako izražena kriza nefunkcioniranja države. Uvjeren je u rješenje mirnim putem.
– Zastoj je nastao zbog odnosa na razini tri konstitutivna naroda BiH, umiješao se visoki predstavnik na odlasku svojim odlukama, nametanjem određenih izmjena i dopuna kaznenog zakona. Ovo je najizazovnija situacija u zadnjih 26 godina, trebat će puno truda, prije svega domaćih aktera ali i ništa manja odgovornost predstavnika međunarodnih institucija koji imaju svoje posebno mjesto kroz Vijeće za implementaciju mira, instituciju visokog predstavnika i mnoge druge institucije, objasnio je.
Za hrvatske predstavnike ključno je pitanje rješavanje izbornog zakona kako bi mogli birati svog predstavnika na odgovarajući način.
– Činjenica je da je naše predviđeno vrijeme isteklo, kraj ove godine koja je neizborna godina, ali ostalo je još nešto vremena da pokušamo izaći iz okvira blokada u pregovorima. Cilj hrvatskom narodu, ali i da profunkcionira BiH, je da provedemo sporazum iz Mostara koji smo, HDZ i SDA, potpisali u lipnju 2020. koji se tiču izbora u Mostaru, ali i izbornog zakona, s predstavnicima međunarodne zajednice. Nužno je osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u domovima naroda i Predsjedništvu, jer time bi se stvorili drugačiji politički uvjeti, rekao je.
Siguran je da će se morati napraviti izmjene izbornog zakona, jer u protivnom se boji da će biti problema s provedbom i mogućnosti provedbe izbora 2022.
– Mora se naći rješenje u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice i bošnjačkog naroda, optimističan je.
Komentirajući izjavu Milorada Dodika da “džamija određuje predstavnika Hrvata”, rekao je da je činjenica da islamska zajednica već dugo vremena ima posebno mjesto u politici BiH i da se to ne skriva.
– To se moglo vidjeti i na lokalnim izborima. Ali isto tako kad su se na proteklim općim izborima birali članovi Predsjedništva, siguran sam da se s islamskom zajednicom i politikom bošnjaka napravio jasan plan, strategija i logistika da se izaberu dva bošnjačka člana predsjedništva, to se i dogodilo. U taj su proces do kraja involvirani predstavnici islamske zajednice, to je sasvim izvjesno, ustvrdio je.
Bakir Izetbegović je za HRT poručio da od svih važnih pozicija Hrvati imaju 46 pozicija više nego što bi trebali imati, a Čović kaže da je Izetbegović sklon takvim izjavama, no da ga je lako demantirati.
– To nije istina, on doživljava BiH kao jedan pašaluk u kojem ima svoje posebno mjesto – kad se ujutro probudi, pomoli i popije kavu, očekuje da ga sljedbenici prate. Ne može još uvijek razumjeti da BiH može funkcionirati samo kao zajednica tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda. Što prije to razumije, bit će nam svima lakše. Uvjeren sam da politika koju oni zagovaraju, kroz dva bošnjačka člana predsjedništva, kroz ministricu vanjskih poslova, na najbolji način govori kako odudaraju od osnovnih ustavnih načela funkcioniranja BiH, jasne podjele nadležnosti u BiH, rekao je.
Poziva Izetbegovića da sjednu za stol, što on, kako kaže, izbjegava već godinu i pol dana nakon potpisanog sporazuma u Mostaru.
Čović isto traži i od predstavnika međunarodnih institucija, kako bi se počeli rješavati problemi.
Naglašava da bez hrvatskog naroda u BiH neće biti ni BiH.
– Hrvatski narod mora osigurati svoju potpunu ustavnu jednakopravnost, birati svoje predstavnike, i onda zajednički tražiti što nam treba na euroatlantskom putu, poručuje.
Na pitanje što je opasnije – bošnjački unitarizam ili srpski separatizam, rekao je da unitarizam hrani separatizam, to su tkiva koja snažno razaraju BiH.
– Bojim se, način na koji je krenuo bošnjački narod, ide se krivim putem i zato mislim da je na najbrojnijem narodu najveća odgovornost. Moramo sjesti za stol, razgovarati o tome kako unaprijediti odnose u BiH, a to je primarni zadatak najbrojnijeg naroda koji često za sebe kaže da vodi probosansku, patriotsku politiku. Ona se mora vezati za ustavno domoljublje, moramo poštivati ustav i zajednički raditi kroz institucije BiH. Tada ćemo odagnati separatizam i unitarizam, zaključio je.
HRT.hr
