“Trenutačna politička kriza je možda najteža nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Građanska država je moguća za dva dana, ali ako će postojati tri republike”, istaknuo je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, u emisiji Rezime Federalne televizije.
“Okarakterizirao bih je kao trenutak i krizu iz koje stvari neće ostati kakve su bile. Ja ovu krizu vidim kao trenutak kada stvari moraju krenuti ili ka dolje, ka još gorem stanju ili ćemo svi zajedno krenuti ka rješenju. Nadam se da je to ovaj drugi scenarij i da će iz ove krize oni koji su najodgovorniji za nju, koji sebi utvaraju da su branitelji BiH, da čuvaju BiH, a ja sam siguran da joj nanose najviše štete takvim političkim ponašanjem, shvatiti da je ovo zemlja u kojoj žive tri naroda i svi ostali njeni građani i na tom tragu, uvažavajući se međusobno i poštujući, doći do rješenja ključnih političkih problema i pozabaviti se sve težom i težom situacijom svih građana u BiH i njihovog života. Dakle, kriza je čak i šansa ako je budemo znali iskoristiti jer evidentno je, uz ovakvu zainteresiranost međunarodne zajednice koja često tu dolazi bez ikakvog učinka, dolazi podržati, potapšati, potaknuti razgovore ljudi koji već 20 godina zajedno surađuju. vjerujem da ćemo iz ove krize izaći puno pametniji, a naročito odgovorniji prema državi u koju se kunemo i koja je država svih nas i da ćemo doći do rješenja ključnih političkih pitanja.”
Kaže da odgovornost, u političkom smislu, leži na onima koji već 20 godina vladaju u BiH.
“S bošnjačke strane tu prvenstveno mislim na SDA, Bakira Izetbegovića i oporbene stranke koje su imale prigodu vladati u proteklom periodu, u vrijeme Alijanse i u vrijeme Platforme i koji nisu ništa uradile. S hrvatske strane to je evidentno HDZ BiH koji godinama vlada, koristi sve resurse koji su na raspolaganju Hrvatima. I sa srpske strane to je definitivno SNSD u proteklih 20 godina. Ali odgovornost želim podijeliti u dva dijela – u političkom smislu i u smislu rada i brige za građane koji su ih birali u proteklih 20 godina. U političkom smislu smatram da su odgovorni oni koji su najbrojniji i oni koji predstavljaju najbrojniji narod. Želim odvojiti narod od politike. Dakle, što se tiče problema koji tište Hrvate u BiH smatram da se stranke sa sjedištem u Sarajevu vrlo nekorektno, vrlo nepošteno, vrlo bezobrazno i vrlo rušilački prema ovoj državi odnose kada je u pitanju odnos s Hrvatima u BiH.”
Protiv sam sankcija bilo kome
Cvitanović ističe da je uvijek protiv bilo kakvog nametanja rješenja izvana.
“Protiv sam sankcija bilo kome. Ne smatram da je dobro da netko na taj način bude eliminiran iz političkog života u BiH. Postoje oni koji također snose odgovornost za ovakvo stanje, a to su oni koji biraju te iste lidere godinama.”
Smatra da visoki predstavnik neće ići ka nametanju bilo kakvih rješenja u BiH.
“Mislim da je u ovom trenutku visoki predstavnik prilično shvatio kakvi su odnosi u BiH, kako je to turbulentno i trusno područje, kakve reakcije može izazvati bilo kakva odluka visokog predstavnika. Ne bismo ni bili u ovakvoj poziciji da nije bilo nametanja odluka od bivših visokih predstavnika. Nije dobar intervencionizam u Ustav i zakone, to treba ići kroz Parlament. Meni jednostavno nije jasno da je riječ kompromis toliko isprostituirana, toliko se omalovažila jer jednostavno bez kompromisa ova zemlja nema budućnost. Ali problem je što se kompromis ne želi postići. Nama treba međunarodna pomoć u povlačenju novca iz IPA fondova, u obuci naših ljudi prema transparentnosti i slobodnost sudstvu i Tužiteljstvu, u ubrzanom procesu pristupanja BiH EU. Valjda su svi koji dolaze shvatili da BiH nije kao ostale zemlje i da će taj pristup EU ići najteže od svih zemalja u okruženju. Nama treba pružena ruka, pa i ako nismo ispunili neke uvjete, za ubrzan pristup EU.”
O Izbornom zakonu
Kada je riječ o reformi Izbornog zakona kaže: “Što se tiče onog ključnog nacionalnog pitanja, za koje pokušavam dati doprinos da se riješi, zapelo je u neželjenju od strane Bakira Izetbegovića i SDA, iz straha, iz populizma, iz politikantstva da činjenice sagleda pravim očima, da pogleda istini u oči, da pročitaju svi skupa presudu Ustavnog suda BiH koja vrlo jasno kaže koji dio Izbornog zakona treba promijeniti i da imamo legitimno predstavljanje. Niko od Hrvata nikada neće pristati ispod minimuma zaštite nacionalnih interesa koju vučemo iz konstitutivnosti naroda. Problemi su vrlo lako rješivi ako ih želimo iskreno pogledati. Nama je bit forma. Da je ovaj Izborni zakon urađen kako treba mi bismo danas u Predsjedništvu imali bošnjačkog člana Željka Komšića, što apsolutno i jest. Imali bismo hrvatskog člana Predsjedništva kojeg su Hrvati birali, a ne bi ga birali na ovaj način da imamo mogućnost slobodno se natjecati kao ostala dva naroda. Dakle, bilo koji obrazac u kojem neće biti onemogućeno pravo jednom narodu da bira svog predstavnika je nama prihvatljiv. Ne znam zbog čega strah od izborne jedinice.”
Nitko od nas neće odustati od Izbornog zakona
Cvitanović navodi da ne vidi želju da se postigne dogovor.
“Ne mislim da će dogovor biti postignut i onda idemo u jedno još turbulentnije i još neizvjesnije razdoblje. Ljudi ne žele da se razgovara, da se dođe do rješenja, nego se razvlače procesi, kupuje se vrijeme. Kada se raspišu izbori više nema promjena Izbornog zakona. Izbori se ne mogu održati do kraja po ovakvom postojećem Izbornom zakonu.”
Kaže da je Bosna i Hercegovina i njegova domovina i domovina svih nas i da nitko nema pravo bilo kome od Hrvata svakodnevno tjerati odijum prema BiH.
“Ovakvo ponašanje tjera Hrvate da se sve više odriču Sarajeva. Ja se nikada neću odreći borbe za politička pitanja, za političke teze ovdje u glavnom gradu. Ako netko tko zvecka oružjem i spominje rat dnevno po 30-40 puta misli uplašiti nekoga, moja poruka je vrlo jasna – iza Izbornog zakona svi mi stojimo i nitko od toga neće odustati. Što je iza toga, ako to ne bude, vidjet ćemo. Moj prijedlog je kompromis, dogovor, održavanje izbora po poštenom Izbornom zakonu, a ako ne bude rješenja i ako žele toliko apsolutnu građansku državu, možemo je dobiti za dva dana. Tri republike i apsolutna građanska država. Dakle, ako imamo Federaciju koja je entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, onda valjda moramo imati na razini političkog predstavljanja iste mogućnosti izbora svojih predstavnika.”
Hrvati u BiH čine vezivno tkivo
Smatra da ideja prekrajanja granica u BiH nema podršku susjeda, pogotovo ne Zorana Milanovića.
“Siguran sam da nitko ozbiljan ne misli da postoji mogućnost da se BiH raspadne. Pogotovo mi. Hrvati u BiH čine vezivno tkivo BiH i mi je se nikada nećemo odreći.”
Kada je riječ o HNS-u kaže: “Dok god je ovakva situacija u BiH, dok god su ovakve težnje, hrvatskom narodu treba neko tijelo koje će nas organizirati, u kojem ćemo zajedno dogovarati i kreirati tu ključnu nacionalnu politiku. Čović pregovara u ime HNS-a i njegovog predsjednika i sve dok se drži zaključaka koje je donijelo Predsjedništvo HNS-a imat će našu potporu. Nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona se razilazimo i idemo u politički fajt.”
Cvitanović ističe da je hrvatski narod u zadnjih 20-ak godina u velikoj mjeri iselio.
“Hrvati u Zapadnoj Hercegovini ne žive dobro, kao ni oni u središnjoj Bosni. Ne želim uopće dijeliti ta područja. Svugdje oni ne žive dobro kako bi trebali živjeti. I zato identificiramo odgovorne. Za to je odgovoran HDZ BiH.”
“Neka se u političkim centrima moći u Sarajevu zapitaju zašto se toliko druže Čović i Dodik. Možda su se više trebali družiti neki drugi.Možda je rješenje za stabilnost BiH i u nekim drugim odnosima. Mislim na Federaciju”, zaključio je Cvitanović.
HMS.ba