U Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače 07. listopada u 19:00 održat će se predstavljanje triju knjiga Ante Žužula Marinovića. Ovo je prvo predstavljanje knjiga ovog autora u gradu na Neretvi.
Ante Žužul do sada je objavio šest zbirki poezije te priredio hrvatsko-njemački izbor imotskih narodnih pjesama Knjigu piše Ivan ban.
O knjigama će govoriti Mladen Vuković, a stihove će kazivati Branimir Jonjić, Luka Žužul i autor. U glazbenom dijelu nastupit će grupa Čarobnjak Willy koja je uglazbila nekoliko Žužulovih pjesama. Program počinje u četvrtak, 7. listopada 2021. u 19:00 u Maloj dvorani Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača.
O autoru (preuzeto sa stranice Društva hrvatskih književnika):
Ante ŽUŽUL, pjesnik, esejist i golklorist, rođen je 8. lipnja 1946. u Grubinama kod Imotskog gdje i danas živi. Osnovnu školu polazio u Krivodolu od 1953. do 1961. Trgovinsku školu 1963. završava u Splitu. Poeziju i eseje objavljivao je u mnogim časopisima i tjednicima. Pjesme su mu prevođene na slovenski, njemački i hebrejski jezik. Pjesme su mu uvrštene u više antologija i školskih čitanki. Četrdeset i više godina bavio se knjižarstvom. Vodio je knjižaru NZMH u Imotskom. Član DHK postao je 1988. godine. Posjeduje jednu od većih privatnih knjižnica u Hrvatskoj s fondom od preko 6000 naslova i zbirku etnografskih predmeta i antikviteta od kojih su neki stari više od tristo godina. Njegova poezija crpi na izvorima usmene književnosti. Već prvom zbirkom Zvjezdana smrt izgrađuje prepoznatljivu poetiku koja se tematski, motivski i sadržajno uz usmenu poeziju naslanja i na zavičajni južnodalmatinski, osobito imotski areal. Iako je njegova poezija nastala mimo generacijskih utjecaja, u njoj se vide natruhe srodnih senzibiliteta hrvatskih i inozemnih klasika: Kranjčevića, Vidrića, Ujevića, Šimića, Matoša, Kamova, Kaštelana, Šopa, Miljkovića, Lorke, Heinea, Goethea, Jesenjina i drugih. I u svojim idućim zbirkama Otvorite škure i Licem zemlje bavi se ontološkim pitanjima smrti i egzistencije, kulturološkim problemima oživljavanja arhetipskog i arhijezika kao jezika počela. U svim knjigama propituje i antropološki odnos subjekta i prirode motivima neraskidivosti čovjeka i korijena i mogućnosti jezika kao gradbenog svijeta pjesme, i to na razinama ritma, idiolektičnosti i onomatopejskih učinaka.
