Dolaskom mjeseca rujna, u našim krajevima lagano počinju pripreme za glavni dio vinogradarske sezone, a to je berba grožđa i priprema proizvodnje vina. Tada vinogradari i vinari imaju pune ruke posla, gdje do izražaja dolazi njihov cjelogodišnji trud – od rezidbe, gnojidbe, prihrane, i zaštite vinove loze.
Sad se posao iz vinograda lagano prebacuje u vinskepodrume, gdje je potrebno odraditi određene pripreme prije berbe i prihvata grožđa. Prvo što bi trebalo obaviti je čišćenje i pranje drvene, inoks, staklene i keramičke ambalaže i površina, a to se najčešće obavlja kristalnom sodom. Njezina količina je oko 3 kg na 100 litara vode, bačva se napuni do 2/3 zapremine, a nakon pola sata se bačva napuni otopinom sode do vrha i tako ostavi nekoliko sati, nakon čega ide ispiranje bačve čistom vodom.
Za inoks bačve se u novije vrijeme upotrebljavaju i sredstva na bazi deterdženata, koja se nanose spužvom, a zatim ispiru naizmjenično hladnom, pa toplom vodom (Vinolux), kako bi se skinuo vinski kamen (sriješ). Ovakva sredstva nisu agresivna, ne zagađuju okolinu i biorazgradiva su. Nužno je napomenuti da se nipošto ne koriste sredstva na bazi klora, budući da ona oštećuju čelik, također se za dezinfekciju ne smije koristiti sumporasta kiselina (H2-SO3).
Priprema podrumskih prostorija
Nakon što smo pripremili i očistili bačve i ostalu opremu (muljače, prese, kace, itd.), potrebno je pripremiti podrumske prostorije. Neposredno prije berbe (2-3 tjedna), obvezatno moramo očistiti i pripremiti podrume za prihvat i preradu grožđa. Moderne vinarije većinom u podrumima imaju keramičke pločice, pa se u njima pranje, dezinfekcija i čišćenje znatno lakše obavlja.
Mali podrumari imaju većinom starije prostorije, koje zahtijevaju više rada kako bi se grožđe preradilo na najbolji način. Tu je potrebno svake godine okrečiti zidove, kako bi se izvršila dezinfekcija podruma, te uklonili strani mirisi. Krečenje vršimo tako da na 10l vode stavimo kilogram živog vapna i 200 grama sumpora u prahu, otvorimo prostoriju preko dana da se što prije osuši.
Nakon sušenja poželjno je prskanje 5% otopinom plavog kamena radi sprječavanja stvaranja plijesni. Nekoliko dana prije berbe treba odraditi i paljenje sumpornih traka u podrumu, čime se vrši završna dezinfekcija i uklone vinske mušice. Kada smo sve te pripreme odradili slijedi određivanje rokova berbe.
Berba
Berbu vršimo kad grožđe dosegne svoju tehnološku zrelost, jer tada njegov sastav i osobine najviše odgovaraju njegovoj namjeni, a to je proizvodnja vina u našim krajevima.
Najbitniji parametri koji se koriste za određivanje optimalnog roka berbe su količina šećera i kiseline u grožđu. Berba se najčešće obavlja kada se nakon dva uzastopna mjerenja šećeri ne povećavaju,a kiseline ne smanjuju. Za praćenje šećera se koristi u vinogradima optički uređaj, tzv. refraktometar. Sadržaj kiselina određujemo kemijskim metodama u laboratoriju. Kad se svi parametri poslože, i vremenske prilike dopuste, kreće se s berbom koja se obavlja u pravilu po sunčanu vremenu, bez oborina, čim ujutro prestane rosa.
Poželjno je, kada temperature porastu, napraviti pauzu, te nastaviti opet u popodnevnim satima. Berbu je najbolje odraditi u plastične gajbe, koje su šupljikaste sa strana, a pune na dnu radi curenja mošta. Plastične vreće su izrazito nepovoljne za berbu jer u njima grožđe često oksidira, ugrije se, pa je potrebno hlađenje mošta kasnije.
Nakon berbe
Nakon što je obrano, grožđe je potrebno preraditi u roku nekoliko sati kako bi se zadržala sva bitna svojstva.
Ukoliko se sve ove radnje obave pravovremeno, uz kasniju njegu i doradu vina, kvaliteta vina na području Brotnja neće sigurno izostati ni ove godine!
Dipl.ing.agr. Danijel Ćavar / Časopis DBG 2021