Udruženje Alumni Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru organiziralo je okrugli stol na temu „Razvoj cestovne mreže Hercegovine i Mostara kao prometnog središta“ dana 1. srpnja 2021. godine u prostorijama Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Cilj organizacije ovog događaja je nastojanje da se potakne stručno promišljanje o trenutnoj situaciji u planiranju, projektiranju i gradnji cestovne infrastrukture na području Hercegovine te njenog užeg i šireg okruženja.
Nakon održanih uvodnih prezentacija o donesenim strateškim dokumentima na svim relevantnim razinama, informacijama o stupnju izrade projektne i investicijske dokumentacije, provedena je rasprava o cestovnoj mreži kao jedinstvenom sustavu poštujući pri tom različite nadležnosti u upravljanju pojedinim kategorijama cesta.
Uvodničari u temu „Razvoj cestovne mreže Hercegovine i Mostara kao prometnog središta“ su bili Stjepan Krasić, dipl. ing. građ., Ministarstvo prometa i veza HNŽ-K, dr. sc. Ivan Lovrić, izv. prof., Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i dr.sc. Boris Čutura, docent, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Strategijom razvitka javnih cesta na području HNŽ koja se počela raditi 2003.godine, a usvojena je 2006. godine po prvi put u BiH za područje nekog prostora (HNŽ) naznačen je koridorski položaj Autoceste na koridoru Vc (Helsiki 1997.god.), ali i Jadransko-jonske autoceste, kao i njihovo međusobno križanje (interregionalni čvor Počitelj) u zoni Počitelja.
Pored toga Strategijom je usvojen i prometni model grada Mostara i po prvi puta koridorski definiran položaj brze ceste Mostar-Široki Brijeg-granica RH koja je ujedno i sjeverozapadna obilaznica grada Mostara od čvora Mostar-sjever (koridor Vc) do čvora Polog.
Ova prometna rješenja u Strategiji po svojoj važnosti i značaju nadilaze samu županiju te su kao takva usvojena na razini F BiH (2009.god.) i BiH (2016.god.).
Zaključci okruglog stola:
– Pravovremeno planiranje javih cesta s ciljem usvajanja koncepcije razvitka cestovne mreže omogućuje nadležnim institucijama i stručnjacima da iz ukupnosti planiranog izaberu pojedinačne projekte po prioritetima i izvedu prema financijskim mogućnostima, a sve u skladu s cjelovitim rješenjem cestovnog sustava.
– Aktivnije uključivanje svih zainteresiranih strana, od lokalne do najviše razine, prilikom izrade studijske i projektne dokumentacije svih javnih cesta ističući struku i multidisciplinarnost.
– Na vrijeme planirati izradu projektne dokumentacije kojom se poboljšava razina usluge postojećih i planiranih javnih cesta, a osobito onih cesta koje imaju direktan ili indirektan priključak na ceste visokog ranga.
– Usklađivanje s novim europskim trendovima i konceptima u cestovnoj infrastrukturi i sigurnosti prometa će doprinijeti konceptu održivog razvitka. U tom smislu potrebno provoditi češća i opsežnija prometna istraživanja te prilagodbu zakonske regulative.
– U ranijim fazama izrade projektne dokumentacije uključiti lokalnu zajednicu i po potrebi uraditi ažuriranje prostorno-planske dokumentacije praćeno neophodnim studijama kako bi se izbjegle kolizije projekta u kasnijim fazama projektiranja.
– Inzistirati na primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH i u projektima financiranim iz međunarodnih financijskih institucija.