Daytonski sporazum i konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini ponovno su vruća tema u Europi.
Nakon što je nedavno hrvatski predsjednik Zoran Milanović uoči NATO summita otvoreno zaprijetio da će blokirati zajedničku deklaraciju ako se u dijelu o BiH ne spomenu ta dva elementa, čime je u konačnici i izborio spominjanje Daytonskog sporazuma, ali ne i konstitutivnost, sada konstitutivnost nije ušla niti u Rezoluciju o BiH koju je donio Europski parlament.
Kome i zašto u Rezoluciji smetaju ovi elementi oko kojih se lome koplja, kao i kakve to reperkusije može imati u budućnosti na BiH, pitali su novinari zagrebačkog Večernjeg lista hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu Željanu Zovko (HDZ), koja je zbog toga glasala protiv Rezolucije.
Zovko ističe da je, ipak, sretna jer je od 60 amandmana koje je uložila 56 uvršteno.
– Osnovno je ugrađeno, tu je Daytonski sporazum, tu su promjene izbornog zakona prema odlukama suda… Gospođa Strik je to pokušala izbaciti, ali im je to propalo – zadovoljno će Zovko.
Pojašnjavajući zašto konstitutivnost, ipak, nije prošla, navodi da se tu radi o partikularnom interesu u grupaciji zelenih, ali i liberalima. S jedne strane predstavnica zelenih Tineke Strik u BiH vidi skladište migranata, kaže Zovko, a s druge strane tu je Dietmar Köstner koji je pokušao progurati amandmane kojima se osuđivala Hrvatska zbog postupanja prilikom obrane granica. Srećom, ti su amandmani pali, i to zahvaljujući svima koji i sami imaju problema na granicama zbog čega su osjetljivi na to pitanje, pojašnjava Zovko.
– Mi kao najveća grupacija imamo najveći broj članova tako da smo uvijek u poziciji da balansiramo između dva centra. Dosad smo uvijek mogli sklapati savez sa socijalistima i konzervativcima tako da smo dobivali konsenzus oko toga što je bitno. Kako smo narodna stranka, bitno nam je, naravno, sve ono što se tiče kolektiva. Tu je puno razumijevanja kod Belgijanaca, kod ljudi iz južnog Tirola, kod ljudi koji znaju što je konstitutivnost na djelu – kaže Zovko, dodajući da socijalistima i novim zelenima to apsolutno nije bitno.
– Imali smo dosta razumijevanja dosad s liberalima, ali u ovom slučaju je bio izvjestitelj Klemen Grošelj iz Slovenije. Zato sam ga i prozvala jer on zna kakva je kompleksnost bila u bivšoj Jugoslaviji i kako je u Bosni i Hercegovini sada. Izvjestiteljica ispred zelenih je bila Tineke Strik koja vodi aktivnu politiku protiv Hrvatske zbog „pushbackova“ – kaže Zovko, koja smatra da u interesu izvjestiteljice zelenih nije pomoć BiH.
– Njihov je cilj pronaći većinsku grupaciju koja će pomoći u ostvarivanju njihovih ideja, a to je otvaranje migracijskog puta – smatra Zovko.
Glasajući protiv, dodaje, zastupnici nisu glasali protiv europske budućnosti BiH, jer „nitko nije lud glasati protiv BiH“.
– Ono što smo mi željeli ukazati je da je pogrešno ići u eksperimente izbacujući termin konstitutivnosti čime se šalje pogrešna poruka. Jer jednom kad izbacite iz rezolucije nešto teško je vratiti, a šalje se određena poruka svima koji misle da bi to mogli provesti u realnosti. Ove rezolucije jesu neobvezujuće, ali su na jedan način poruka. Ovdje je do izražaja došla jedna snažna poruka zelenih i socijalista – pojašnjava Zovko, koja kritizira hrvatske zastupnike u Klubu europskih socijalista jer nikome od njihovih kolega nije bilo objašnjeno što njihovo glasanje znači.
Osvrćući se na Klub zastupnika europskih socijalista, Zovko je izrazila žaljenje i što je Tonino Picula kao koordinator za vanjsku politiku izvješće dodijelio Dietmaru Kösteru, čovjeku koji je ekstremno lijevi.
– Ovo izvješće je bilo izuzetno osjetljivo. Dati ga čovjeku koji je toliko ideološki nastrojen u socijalistima ili kod zelenih osobi koja ima točno ideju da je BiH zemlja kroz koju bi migranti trebali tražiti svoj put preko Hrvatske, zapravo je opasna situacija – kaže Zovko, pa dodaje da su zeleni stalno u BiH i prozivaju Hrvatsku.
Zastupnik Picula nije želio komentirati ove kritike, kao niti općenito Rezoluciju. Iz njegovog Ureda kazali su Večernjem listu da na temu Rezolucije o BiH nema reći ništa više od onog što je SDP objavio u svom priopćenju.
Zovko je uvjerena da ovo ne može imati nikakve reperkusije u budućnosti na Bosnu i Hercegovine.
– U proteklih 6 rezolucija ukazano je da Bosna i Hercegovina treba ići srednjim putem, a institucije u Sarajevu nikada ih nisu htjele staviti niti na dnevni red. Sada o tome raspravljaju, ali meni je to izuzetno drago jer u ovu su ugrađene sve prethodne. To znači da je ovo velika pobjeda jer će morati raspravljati o svemu što je ugrađeno u rezoluciju i kada se otvori rasprava konačno će doći poruke koju Europski parlament šalje godinama, a to je da BiH treba naći srednji put kao što su našle druge europske zemlje koje su tako kompleksne – zaključuje Zovko.
HMS.ba
