Pozitivni primjeri talijanske poljoprivrede predstavljeni su na prvoj interaktivnoj radionici HPK u sklopu projekta “CAP for Us”. Organizatori najavljuju još tri takve s primjerima iz drugih susjednih zemalja.
Na upravo održanoj prvoj radionici u sklopu projekta “CAP for Us” (ZPP za nas) 50-ak registriranih sudionika imalo je prigodu saznati nešto više o primjerima dobre prakse talijanskih OPG-ova iz sektora voćarstva, povrtlarstva, maslinarstva i vinogradarstva te modelima jačanja zadruga i proizvođačkih organizacija kroz Strateške planove s naglaskom na inovacije – piše Agroklub.com.
Kakvo je stanje poljoprivrede u toj zemlji, pobliže je pojasnio Paolo di Stefano, voditelj međunarodnih i europskih poslova udruženja Coldiretti.
Prema njegovim riječima, talijanska poljoprivreda vrijedna je oko 80 milijardi eura samo u proizvodnji, a ako se pribroje svi sektori povezani s poljoprivredom kao što je cjelokupni prehrambeno-prerađivački, ukupna vrijednost je oko 540 milijardi eura što čini 25 posto talijanskog BDP-a.
Što se tiče broja poslovnih subjekata, njih je, kaže di Stefano, 1,5 milijuna. Od toga su oko 30 posto poljoprivredna gospodarstva, a među njima je barem isto toliko posto OPG-ova. Ukupna korištena površina u poljoprivredi iznosi 12,5 milijuna hektara, a svako gospodarstvo u prosjeku koristi 12,5 hektara.
Prvi u proizvodnji vina u svijetu
Osvrnuo se i na njihove najznačajnije sektore, a to su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo te uzgoj voća i povrća.
Što se tiče vinarstva, ova država je najveći proizvođač vina u svijetu. Prošle godine proizveli su 51 milijun hektolitara vina čija je proizvodna vrijednost 11 milijardi eura.
Italija je drugi najveći proizvođač maslinovog ulja. “Prošle godine je 400.000 proizvođača proizvelo 366.000 tona, a među njima je 43 proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i četiri proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, što govori o kvaliteti našeg maslinovog ulja“, naglasio je dodajući kako su ponosni na čak 533 sorte maslina te su po očuvanju bioraznolikosti jedinstveni u svijetu.
“I u sektoru voća i povrća smo drugi proizvođač u Europi s 21,7 milijuna tona proizvedenog voća i povrća od kojih se izvozi u vrijednosti od oko 3,7 milijardi eura“, objašnjava.
Zaštitili 850 proizvoda
Također, ističe ovaj sugovornik, u Italiji je jako važna i ekološka poljoprivreda na koju otpada više od dva milijuna hektara što predstavlja preko 15 posto iskoristive poljoprivredne površine.
Važan podatak, kojega je iznio u svome izlaganju je da čak 20 posto poljoprivredne proizvodnje (ukupno 850 proizvoda) čine proizvodi s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla.
Vrijednost talijanskog izvoza je 45 milijardi eura, a 2020. izvozna im je bilanca konačno postala pozitivna. Međutim, lažni Made in Italy danas vrijedi 100 milijardi eura i 300.000 radnih mjesta.
Coldiretti – najveće poljoprivredno udruženje
Uspješnost talijanske poljoprivrede ogleda se u njezinom udruživanju i zadrugama. Di Stefano je u svom izlaganju predstavio prvu poljoprivrednu organizaciju u Italiji i jednu od najvažnijih u Europi – Coldiretti.
Riječ je, pojasnio je, o udruženju koje ima 1,6 milijuna suradnika i predstavlja više od polovine poljoprivrednih gospodarstava u zemlji. “Zastupamo sve vrste poljoprivrednika od onih malih pa sve do velikih poduzeća“, istaknuo je.
Opisao je i model kojega promiču, a temelji se na pet ključnih elemenata – multifunkcionalnost, poboljšanje položaja poljoprivrede u lancu hrane, primjena inovacija, transparentnost prema potrošaču te pravednost u trgovanju.
U Italiji se, dodao je, jedna od ključnih prekretnica u poljoprivredi dogodila prije dvadeset godina kada je 2001. usvojen zakon koji je proširio granice poljoprivredne djelatnosti od jednostavnog uzgoja kultura i životinja, preko prerade do prodaje prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu i putem direktne prodaje na tržištu.
Svojim su proizvođačima omogućili i druge načine prodaje pa tako već duži niz godina opstaje Campagna Amica (Prijateljsko selo) – mreža tržnica i prodajnih mjesta koja trenutno okuplja 7.000 poljoprivrednih gospodarstava.
Također, napravljen je projekt kojeg je pokrenula zaklada Filiera Italia, a koji spaja sve dionike uključene u promidžbu kvalitete i posebnosti talijanskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, od proizvođača do krajnjih potrošača, zajedno s uslužnim djelatnostima.
“Vidimo da naši građani razumiju vrijednost poljoprivrede i njezinih proizvoda koje kupuju svaki dan. Naravno da su edukacije i transparentnost ključ, a projekte radimo i po školama“, napomenuo je te dodao kako bi bilo dobro nastavu održavati direktno na gospodarstvima jer tako mladi najbolje uče, a što su predložili Vladi i nadležnim tijelima.
Održivost i inovacije ključ uspjeha
U Coldirettiju smatraju da bi sve gospodarski važne poljoprivredne djelatnosti potrošačima morale dati mogućnost prepoznavanja kvalitete i prehrambene vrijednosti proizvoda.
“Dakle, zalažemo se za obvezu označavanja porijekla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i protivimo se sustavima ocjenjivanja hranjivosti kao što je Nutri-Score koji odabir potrošača svode na banalnu odluku dovodeći ih u zabludu o pravim hranjivim vrijednostima proizvoda“, napominje.
Potrebno je, zaključuje, raditi na bilateralnim sporazumima, kao i na sporazumima na razini WTO-a, ali prije svega treba se boriti za poljoprivrednike i protiv lažnih oznaka Made in.
Osim Coldirettija, predstavljena je i druga po veličini u Italiji organizacija CIA-Agricoltori Italiani koja broji oko 900.000 proizvođača voća i povrća. Njena predstavnica Alessandra De Santis je kao najveće izazove u budućnosti vezala za održivost i klimatske promjene istaknula digitalizaciju i inovaciju.
“Europska komisija mora omogućiti da naši proizvođači budu konkuretni i na drugim tržištima“, poručila je De Santis.
Primjeri dobre prakse talijanskih OPG-ova
U četiri je video priloga predstavljeno isto toliko primjera uspješne poljoprivredne proizvodnje u Italiji. U voćarskom sektoru svoju ekološku proizvodnju maslina i gospodarstvo Liberace predstavila je mlada poljoprivrednica Benedetta iz pokrajine Brindisi.
Zatim, poduzeće Arrabito sa Sicilije koje se bavi plasteničkim uzgojem rajčica te jedna od najvećih poljoprivrednih zadruga u Italiji La Guardiense koja se bavi vinogradarstvom vinarstvom u pokrajini Benevento.
Posljednja, ali i ne manje važna je i poljoprivredno gospodarstvo ABIM iz regije Kampanije kao primjer uspješne digitalizacije u povrtlarstvu.
Talijanska poljoprivreda vrijedna je oko 80 milijardi eura samo u proizvodnji.
Online konferencija završila je interaktivnom radionicom sudionika u kojoj se raspravljalo o problemima hrvatskog agrara.
Kao svojevrstan zaključak sudionici su istaknuli kako je najvažniji faktor u RH udruživanje, jer ćemo se bez zajedničkog nastupa na tržištu teško oduprijeti sve većoj konkurenciji.
Nadalje, za što veće korištenje inovacija potrebno je osnivanje istraživačkih centara kao i umrežavanje korisnika radi boljeg protoka informacija, populariziranje inovativnih rješenja te edukacija poljoprivrednika.
I Hrvatska treba bazirati poljoprivredu na OPG-ima
Donositelji odluka bi trebali snažnije poduprijeti razvoj inovacija u poljoprivredi uključivanjem svih sudionika lokalne i regionalne razine, otvaranjem logističko-distributivnih kao i uzgojno-reproduktivnih centara.
Od velikog je značaja i dostupnost informacija i novih saznanja kroz razmjenu iskustava, kao i rada stručnjaka-savjetodavaca na terenu koji bi svojim znanjem pomogli oko brže i bolje implementacije praksi održive proizvodnje. Kao jedan od temeljnih problema naveden je i pristup zemljištu, te potreba okrupnjavanja usitnjenih površina, ali i prihvatljivijeg financiranja za mlade. Spomenuti su organizirani nastupi na tržištu, smanjenje prekupaca koji uzimaju marže i manipuliraju cijenom te potreba jačanja poljoprivrednih gospodarstava kroz zadružne sustave.
“U Italiji se poljoprivreda bazira na OPG-ima i Hrvatska se u tome treba ugledati na nju“, svojevrstan zaključak je to prve radionice.
Istaknimo na kraju, kako je cilj ovog projekta ukloniti negativne percepcije poljoprivredne politike EU-a od strane različitih dionika, povećati znanje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i stvoriti sinergiju između dionika.
Iako je prvobitno zamišljena kao studijsko putovanje poljoprivrednika i stručnjaka na odabrane europske lokacije, pandemija je poremetila planove organizatora, pa je radionica održana online. No, Hrvatska poljoprivredna komora je zadovoljna njenim pozitivnim odjekom i najavljuje još tri radionice istoga tipa, na kojima će se raspravljati o iskustvima poljoprivrednika iz Slovenije, Austrije i Poljske.
Više o predstavljenim talijanskim OPG-ima čitajte u narednim danima na portalu Agroklub.com.
Agroblub.com
