Tijekom zadnjih tjedana teško je ne zamijetiti prostornu korelaciju između incidencije virusa covida i relativne vlažnosti.
Često se ovih dana u javnosti postavlja pitanje “zašto je na obali toliko više zaraze nego u unutrašnjosti” i ova hipoteza u potpunosti objašnjava takvu prostornu raspodjelu. Portal MeteoAdriatic.net donosi kratku analizu.
Na sljedeće dvije slike prikazana je usporedba broja slučajeva u 7 dana na 100.000 stanovnika i tipične raspodjele relativne vlažnosti kad u našem području puše bura.
S obzirom da u nas već dulje vrijeme dominira bura, općenita raspodjela relativne vlažnosti je slična gore prikazanoj slici. Naime, spuštanjem niz primorske planine, zbog adijabatskog zagrijavanja zraka relativna vlažnost opada, i time primorski gradovi koji imaju planinu u zaleđu imaju osjetno nižu relativnu vlažnost nego gradovi unutrašnjosti. Posebno se to odnosi na Rijeku koja odmah u zaleđu ima uspon prema Gorskom kotaru, što ju pri buri čini vrlo “suhim” gradom.
Poznato je da pri niskoj relativnoj vlažnosti, dolazi do jačeg sušenja sluznice. Za posljedicu to ima lakši prodor virusa kroz sluznicu u tkivo. U uvjetima niže relativne vlažnosti, prenošenje virusa je tako znatno pojačano u odnosu na uvjete više relativne vlažnosti zraka. Ova hipoteza objašnjava i iznimku Istre, koja generalno ima višu relativnu vlažnost od ostatka obale iz više razloga, npr. stoga jer je riječ o poluotoku okruženom isparavajućim morem, ali posebno stoga jer pri buri nema učinka sušenja zraka spuštanjem niz planinu, budući da planine u zaleđu nema (u tom pogledu posebno treba promatrati najveće gradove, dakle u ovom slučaju Pulu). Posljedica više relativne vlažnosti je teže prenošenje virusa u populaciji, pa stoga Istra oskače od ostatka obale povoljnijom epidemiološkom situacijom.
Na sljedeće dvije slike prikazana je usporedba izmjerenih podataka na DHMZ stanicama Pula-aerodrom i Rijeka. Statistička obrada se odnosi na zadnjih mjesec dana podataka (20. veljače – 20. ožujka). Izvor podataka je DHMZ, a statistička obrada MeteoAdriatic.
Iz prikazanih podataka vidimo da je dominantan smjer vjetra u zadnjih mjesec dana u Puli istočni, a u Rijeci sjeveroistočni. Također, vidljiva je mnogo viša relativna vlažnost u Puli (aritmetička sredina, kao i medijan = 68%), u odnosu na Rijeku (aritmetička sredina = 56%, medijan = 51%).
I premda se sve regionalne razlike definitivno ne mogu (niti trebaju pokušavati) objasniti isključivo meteorološkim parametrima, relativna vlažnost određena dominacijom bure, u ovom slučaju može biti jedan od bitnih faktora koji modulira incidenciju virusa u zadnjih mjesec dana.
DODATNA POJAŠNJENJA HIPOTEZE O MOGUĆOJ VEZI RELATIVNE VLAŽNOSTI I PROSTORNE RASPODJELE INCIDENCIJE VIRUSA COVIDA
U tekstu iznad iznesena je uočena prostorna korelaciju relativne vlažnosti u regiji i broja novozaraženih slučejeva virusom covida, te ustvrdili da može postojati uzročno-posljedična veza između ova dva parametra u prostornom smislu, te da je u zadnjih mjesec dana otkako u našoj regiji značajno dominira bura, sličnost obrasca pogoršanja epidemiološke situacije i smanjenja relativne vlažnosti burom potencijalno uzročno-posljedična.
S obzirom da je tekst podijeljen na nizu domaćih portala i da je ostvario velik broj komentara (da, čitamo ih i hvala vam), te da su u njima iznijeti neki protuargumenti koji imaju smisao (kao i neki koji baš i nemaju), mislimo da je potrebno adresirati neke od njih. Umjesto odgovaranja po komentarima portala, donosimo ovdje neke od njih.
Najprije želimo naglasiti još jednom da hipoteza veze relativne vlažnosti i širenja virusa nije imala za cilj objasniti sve prostorne razlike, a to smo i već naglasili u tekstu, kojeg mnogi vjerojatno nisu ni pročitali do kraja. Potpuno je jasno valjda da relativna vlažnost nije jedini parametar koji opisuje brzinu širenja virusa (?!) ali smatramo da jest jedan od modulatora iste. Time tvrdimo da onda kad su drugi parametri koji utječu na incidenciju virusa identični ili skoro identični, prostorna raspodjela relativne vlažnosti može znatno korelirati s prostornom raspodjelom incidencije virusa. U slučaju kad ostali čimbenici nisu usporedivi, učinak relativne vlažnosti se potpuno maskira u učincima tih drugih razlika koje u pravilu imaju veću magnitudu djelovanja. To su primjerice prokuženost, gustoća naseljenosti, obrasci ponašanja, stupanj ventiliranja zatvorenih prostora, boravak broja osoba po jedinici volumena u zatvorenim prostorima, itd. Svi će ti parametri imati mnogo izraženiji učinak na incidenciju nego relativna vlažnost, ali ako su oni konstatni, tj. usporedivi između dva područja, ono područje koje ima nižu relativnu vlažnost imat će višu incidenciju virusa.
Vezano za gornji paragraf, odgovorili bi na komentar koji kaže da ako bi hipoteza bila točna da u Brazilu uopće ne bi bilo virusa, budući da Brazil ima puno višu relativnu vlažnost. To ne stoji, jer gore spomenuti čimbenici koji imaju magnitude veće djelovanje od relativne vlažnosti na incidenciju nisu identični u Brazilu i Hrvatskoj.
Nadalje, kad govorimo o relativnoj vlažnosti moramo znati da većinom mislimo na vlažnost zraka gdje ljudi borave većinom, a to je ipak u zatvorenim prostorima. Iako vanjska relativna vlažnost ima utjecaj na relativnu vlažnost unutar zatvorenog prostora uslijed miješanja zraka, ipak je unutrašnja vlažnost jako dodatno modulirana grijanjem i hlađenjem. Tako i zimi kad se prostori griju, vlažnost unutrašnjeg zraka značajno opada, ali i ljeti kad se hlade klima uređajima u pravilu također opada jer klima uređaji izbacuju kondenzat van čime snižavaju količinu vodene pare u hlađenom prostoru. Stoga, intenzitet grijanja ili hlađenja prostora je jedan od iznimno jakih modulatora ove hipoteze. Iz tog proizlazi da nije moguće uspoređivati dvije potpuno drugačije regije svijeta ako zbog ničeg drugog onda iz tog razloga.
Drugo zanimljivo opažanje čitatelja je bilo vezano za buru/jugo i uvriježen stav da je bura “zdrava” a jugo da “donosi bolesti”, a mi smo dali hipotezu da bura pogoduje uvjetima širenja virusa. Komentar na to je teško dati bez temeljitijeg istraživanja ali dojma smo da je takav “narodni stav” pomalo mit iako može imati i racionalno uporište. Nije baš jasno što bi to u jugu bilo “nezdravo” samo po sebi, osim činjenica da kad puše jugo da je općenito oblačno, dok puše bura češće je sunčano, pa takvi vremenski obrasci donose i drugačije raspoloženje a na kraju i samo osunčavanje ili izostanak istoga može biti temelj za raspravu o utjecaju na izložene viruse/bakterije, no tema je prilično kompleksna u tom smislu. Izvorište zračne mase (npr. saharski zrak pun pijeska pri jugu) također potencijalno može biti uzrokom nadražavanja ili alergija, no bez detaljnijeg uvida u literaturu ne bi htjeli špekulirati o tome. Ako govorimo isključivo o relativnoj vlažnosti i njezinim učincima na sluznicu i respiratorne zaraze, onda vjerujemo da hipoteza koju smo iznijeli ima uporište.
I naposlijetku, ako je naša hipoteza točna, što možete učiniti? Buru ne možemo zaustaviti, ali možemo ovlaživati prostore u kojima boravimo i tako utjecati na zadržavanje sluznice vlažnijom, što ju čini otpornijom ne samo na virus covida nego i druge respiratorne viruse koji ulaze u tkivo istim putem.
