“Poljoprivredni blues” počeo je na poljoprivrednim površinama u BiH. Poljoprivrednici su sa svojim radnim strojevima i alatima krenuli s proljetnim radovima. Njih će, povremeno, prekidati naleti hladnijega zraka i oborine, no sjetva i sadnja su počele.
– Poskupljenja ima u odnosu na ranije godine, ali, srećom, ostavio sam sjemena od prošle godine, tako da će biti hrane za potrebe kućanstva – priča nam čovjek kojeg smo zatekli na jednom imanju u zapadnoj Hercegovini dok sadi krumpire. Ono o čemu se priča je poskupljenje gnojiva, a navodi se i kako je, zbog nestašice, sjeme kukuruza skuplje.
Predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača u RS-u Stojan Marinković kazao je za Nezavisne kako će proljetna sjetva biti i do 50 posto skuplja u odnosu na prošlu godinu. Također, naglasio je i kako će doći do povećanja broja zasijanih površina pod uljaricama jer su najstabilnije u plasmanu, kao i žitarica, piše Večernji list BiH.
Udvostručena proizvodnja
– Sigurno je da ćemo u odnosu na prošlu godinu imati u pojedinim granama, ili u ratarskim ili povrtlarskim, i do 50 posto skuplju sjetvu nego prošle godine – naglasio je, ali i kazao da se od sjetve neće odustati. Oni koji prate poljoprivredna kretanja stava su da će ova godina biti još bolja od prošle, rekordne godine kada je u pitanju proizvodnja hrane za vlastite potrebe. Sugovornik s početka teksta objašnjava da je prošle godine udvostručio proizvodnju hrane kako bi njegova obitelj jela domaće i zdravo.
– Prošle godine u ožujku, kada se pojavio koronavirus, logično smo obiteljski zaključili kako je najvažnije imati hranu za osobne potrebe. To se uskoro pokazalo i iznimno važnim jer kad je došlo do zatvaranja granica, tek onda smo saznali da BiH nema rezerve hrane te, da je ona katastrofa dulje potrajala, pitanje je što bi bilo. A i ovako, zdravstvena kriza sve diktira, ekonomija je slomljena i jedina utjeha je onima koji su bili vrijedni na svojim poljima da neće ostati bez hrane. Uvijek kažem, ako se ima mali komadić zemlje, treba ga zasijati i zasaditi. Naša polja su opustošena, nitko ih ne radi i sada je vrijeme da se pokrenemo. Imat ćemo sigurno i ove godine rekordnu proizvodnju hrane za vlastite potrebe, ali treba razmisliti može li se nekim zadrugarstvom proizvoditi još više da cijela zemlja ili jedan njezin dio budu opskrbljeni i sigurni što se tiče hrane dugoročno. Možemo uvoziti, ali jasno je da će ta hrana biti sve skuplja, a mi siromašniji. I na kraju krajeva, mi ne znamo što jedemo kad uzimamo uvozno – kaže nam sugovornik iz zapadne Hercegovine koji je već danima na svojem imanju. Egzistencijalna pitanja sve će više biti u fokusu javnosti. Cijene hrane rastu. Govori se o piletini čiji je file dosegao cijenu od 9 maraka. Upravo je piletina zbog niske cijene bila najčešća na jelovnicima diljem BiH.
Skok u svijetu
Međutim, na svjetskom tržištu došlo je do rekordnog rasta hrane za životinje, a to se odrazilo i na BiH. I to je jedan od razloga zašto BiH mora biti konkurentnija u proizvodnji hrane jer se svaki skok u svijetu odrazi i na ovu zemlju koja nema dovoljne kapacitete ili nije stvorila koncept da ne ovisi toliko o vanjskim utjecajima. Ujedinjeni narodi procjenjuju da će globalne cijene hrane nastaviti rasti i u 2021. Podaci UN-a pokazuju kako je cijena hrane na globalnoj razini od svibnja do kraja prošle godine rasla 18 posto i dosegnula najvišu razinu u proteklih šest godina. Do snažnog rasta cijena sirovina, od žitarica do palmina ulja, došlo je zbog brojnih čimbenika koji nisu samo vezani uz pandemiju. Spominje se i loše vrijeme, poput suše koja prijeti usjevima u Južnoj Americi, vladine mjere za zaštitu opskrbe hranom te povećana potražnja, osobito u Kini. Kriza je već brojnim bh. građanima smanjila proračune, a vijesti iz svijeta samo ih dodatno destabiliziraju. Sadašnji skok cijena hrane uvelike podsjeća na krizu otprije 10-ak godina, kada je došlo do snažnog poskupljenja, političke i ekonomske nestabilnosti u svijetu.
Željko Andrijanić / Večernji List
