Istraživanjem provedenim od strane međunarodnih stručnjaka dokazano je da proso ima bolju otpornost na klimatske promjene u odnosu na druge žitarice.
Naime, ova biljka ima nekoliko morfo-fizioloških, molekularnih i biokemijskih karakteristika koje imaju bolju toleranciju na stres u odnosu na primarne žitarice poput pšenice, riže i kukuruza, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Froniters in Plant Science, piše Agroklub.com.
Treba napomenuti kako proso ima kratki životni ciklus između 12–14 tjedana, za razliku od riže i pšenice kojima je do punog dozrijevanja potrebno 20–24 tjedna.
Također, hranjiva vrijednost mu je veća od pšeničnog s višim udjelom cinka i željeza, a zahtijeva i manje gnojiva, ali i vode. “Nažalost, unatoč svojim iznimnim karakteristikama, ovo je usjev koji se slabo uzgaja”, ističe voditelj studije Wolfram Wackwert s Odjela za funkcionalnu i evolucijsku ekologiju Sveučilišta u Beču.
Znanstvenici već godinama upozoravaju kako ekstremne klimatske promjene utječu na proizvodnju osnovnih žitarica, a ako se uskoro nešto ne promijeni, ugroženost hrane mogla bi postati glavni problem cijelog svijeta.
Prema Palaku Chaturvedi, suvoditelju studije, gotovo 40% kalorija unosimo trima žitaricama – pšenicom, rižom i kukuruzom, a njihov uzgoj zahtijeva više resursa od prosa. “Vrijeme je da počnemo tražiti klimatski pametne usjeve”, poručuje Chaturvedi te dodaje kako bi se ovakva istraživanja trebala provoditi što više kako bi i rezultati bili što uspješniji.
Inače, osim bečkog sveučilišta na istraživanju su radili i znanstvenici sa španjolskog sveučilišta Oviedo, Nacionalnog instituta za biologiju u Ljubljani, IROST instituta u Teheranu i istraživačkog instituta ICRISAT u Indiji.
Proso je porijeklom iz Indije i pripada među najstarije kulture. Njegov mineralni sastav pozitivno utječe na rad živčanog sustava, a posebno mjesto u prehrani trebalo bi, zbog svog lužnatog svojstva, zauzimati kod ljudi koji boluju od artritisa.
Ono se većinom koristi za hranidbu domaćih životinja, naročito peradi i kućnih ptica.
Za razliku od drugih žitarica, za njegovo je kuhanje potrebno tek deset minuta. Može se koristiti kao cjelovito zrno u pripremi juha, variva, popečaka i svih drugih jela u kojima bi se, primjerice, koristila riža. Također, koristi se i njegovo brašno. Važno je napomenuti i to da proso ne sadrži gluten.