Hrvatske stranke nastoje motivirati što je moguće veći broj birača da izađu i glasuju na izborima 20. prosinca – piše Večernji List.
Posljednjih dana među političkom javnosti operira se rezultatima istraživanja javnoga mnijenja koje je proveo Nacionalni demokratski institut (NDI), a koje pak govori o vrlo tijesnoj utakmici za Gradsko vijeće Mostara, a svodi se na procjene kako bi blok bošnjačkih stranaka i njima bliskih probosanskih snaga mogao imati jedno vijećničko mjesto više od hrvatskih stranaka. To je jedino poznato istraživanje javnosti koje kruži i potajice ga prepričavaju sudionici političke arene u gradu na Neretvi gdje se lokalni izbori prvi put održavaju nakon punih 12 godina.
Istraživanje je rađeno na respektabilnome uzorku i provođeno je zajedno s drugim lokalnim sredinama u Bosni i Hercegovini, no ima i značajne manjkavosti, piše Večernji list BiH.
U Mostaru bez NiP-a
Naime, istraživanje je provođeno kao da je Mostar jedna izborna jedinica, što ovdje nije slučaj. Uz to, u političkoj areni Mostara dodane su i stranke koje zapravo i ne postoje ili pak do sada nisu predstavljale političku činjenicu. Jedna od njih je i Narod i pravda, stranka nastala od odmetnika Stranke demokratske akcije. Po tim navodima, i ova bi stranka imala vijećnika u Gradskom vijeću Mostara, no zapravo se ne natječe za novu gradsku vlast.
Prema tome istraživanju, najviše vijećnika u Mostaru imao bi, očekivano, HDZ BiH, a nakon njega slijedi SDA. No odnos 18:17 u Gradskom vijeću bio bi na strani probošnjačkih stranaka i onih čije je sjedište u Sarajevu, čiji se poslijeizborni savez podrazumijeva. No neke druge računice koje imaju unutar bošnjačkog, odnosno hrvatskog bloka stranaka daju nešto drukčije, no ne bitno veće razlike, a bit priče svodi se na odziv birača iz pojedinog dijela grada ili gradskog izbornog područja.
Kada bi se posljednji rezultati općih izbora za županijsku Skupštinu s područja grada Mostara stavili u matematičku jednadžbu kojom se treba odrediti novi saziv Gradskog vijeća koji ima 35 vijećnika, ponovno bi uvjerljivu većinu imao HDZ, koji je, pak, 2018. godine nastupio u koaliciji s HSS-om, HKDU-om, HSP-HNS-om, HSP dr. Ante Starčevića, HDU-om BiH i HSS-om Stjepan Radić, piše Večernjak.
Ova opcija u Mostaru je osvojila 35,90 posto ili pak 17.181 glas i zbog te činjenice u ukupnome zbroju na razini grada, kao jedne izborne jedinice, tada imala za 1000 glasova zajedno s drugim hrvatskim političkim opcijama.
Naime, izborni prag za gradsku Skupštinu prošli su još Hrvatska republikanska stranka (HRS), ali i HDZ 1990., koji je tada zajedno nastupio s HKDU-HRAST i HSP-om BiH, dok će ovoga puta samostalno pred birače u Mostaru. Tim rezultatom, kada se pak stave u neke ranije izračune, sigurno imaju jedan vijećnički mandat s razine grada, dok je pak izračun po šest izbornih jedinica bitno drukčiji te je potrebno daleko manje potpore birača.
Hrvatske stranke koje su prošle izborni prag 2018. godine imale su oko 1000 glasova više od probošnjačkih stranaka, među kojima je tada SDA bio uvjerljivo prva opcija, dok je SDP bio druga politička opcija, SBB Fahrudina Radončića treća, dok se strmoglavila potpora DF-u Željka Komšića iako je on pobijedio na izborima te godine glasovima Bošnjaka. Zanimljivo je kako je Naša stranka na razini grada te godine bila daleko ispod praga za prolazak kada bi se te brojke stavljale u kontekst mostarskog Gradskog vijeća.
Četiri godine ranije, pak, bošnjačke su stranke na razini grada Mostara imale čak tri tisuće glasova više nego hrvatske. Tada su bošnjačke stranke imale oko 22.500 glasova, a hrvatske su 2014. privukle na razini grada Mostara za županijsku Skupštinu tek oko 19.500 glasova. No ne utječu samo ti glasovi i odnosi na rezultate mostarskih izbora.
Čitavo je to šarenilo raznih pravila i propisa koji vrijede samo u gradu na Neretvi, a koji su uvedeni samo zato da bi se onemogućila dominacija Hrvata. Zbog toga je mostarsko Gradsko vijeće i svojevrsni dom naroda, u kojemu postoji maksimalni broj vijećnika iz pojedinog konstitutivnog naroda te se definira i pitanje nacionalnog veta pri donošenju najvažnijih odluka, nakon čega odluka ne može stupiti na snagu. To čak nema ni Dom naroda FBiH jer nakon vitalnog interesa pojedinog naroda konačnu odluku donosi Ustavni sud FBiH.
Dopisni glasovi
U Gradskom vijeću ne može biti više od 15 Hrvata ili Bošnjaka, a najmanje moraju biti četiri pripadnika srpskog naroda te jedan predstavnik manjine, odnosno ostalih, a što je, po svemu sudeći, već osigurao Arman Zalihić, nositelj liste SDP-a i Naše stranke i čelnik lokalnog SDP-a u gradu na Neretvi.
Zanimljiv je i podatak kako je na svim dosadašnjim izborima, bilo da se radilo o lokalnim ili pak općim, u većinskom bošnjačkom dijelu grada glasao daleko veći broj birača nego što je to bilo u većinskom hrvatskome dijelu. Razlika po izlaznosti bila je čak i 10 posto manja u dijelu grada gdje su Hrvati većina. U hrvatskim strankama zbog toga ususret izborima pokušavaju motivirati što je moguće veći broj birača da izađu i glasaju na redovitim biračkim mjestima. Dok izbori nisu ni počeli, bošnjačke stranke uspjele su motivirati 2000 birača više da glasaju poštom iz inozemstva.
Zoran Krešić / Večernji List
