Marin Radišić, načelnik općine Čitluk i kandidat HDZ-a BiH za novi četverogodišnji mandat na istoj poziciji u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis rekao je da, zajedno sa suradnicima, u novom mandatu projekte planira usmjeriti na razvoj i obnovu lokalne infrastrukture, gospodarstva te na daljnje jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava.
Istaknuo je da u planovima za predstojeće razdoblje važno mjesto zauzima izgradnja sportske dvorane Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića za čiju izgradnju je objavljen natječaj.
Osvrnuo se Radišić na infrastrukturne projekte završene u prethodnom mandatu, sveprisutnu pandemiju koronavirusa koja je posebno utjecala da turistički sektor i pad ekonomskih aktivnosti u Međugorju te na neusklađena zakonska rješenja koja, unatoč interesu investitora, sprječavaju dodjele građevinskog zemljišta u poslovnim zonama.
Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis
HMS: Koje su osnovne odrednice politike koje vodite u općini Čitluk u ovome mandatu?
RADIŠIĆ: Naš cilj je stvaranja povoljnijeg okruženja za život u našoj općini kako bismo još više bili mjesto ugodnog življenja. Velika ulaganja u prometnu infrastrukturu, gospodarske zone, vodovodni i kanalizacijski sustav, jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava, socijalna osjetljivost i stalna briga za mlade svakako doprinose tom cilju.
HMS: Koji su najvažniji projekti u Čitluku realizirani od kako ste na poziciji načelnika?
RADIŠIĆ: U protekle četiri godine mnogo je uloženo u cestovnu infrastrukturu na području cijele naše općine, izgrađena su dva kružna toka, u cijelosti je obnovljena glavna prometnica kroz središte Čitluka uz koju je postavljena nova LED rasvjeta i uređen nogostup, u tijeku su radovi s ostalim partnerima na rehabilitaciji R425a dionica Tromeđa-Zvirovići, velika su ulaganja u Gospodarsku zonu Tromeđa-Međugorje, izgradnju kanalizacijskog sustava u Međugorju i Bijakovićima te ulici Kralja Tvrtka u Čitluku, koja će omogućiti priključak novih korisnika na kanalizacijski sustav. Kroz projekt energetske učinkovitosti obnovljena je zgrada Osnovne škole fra Didak Buntić u Čitluku te zgrade područnih škola u Služnju i Biletić Polju, u tijeku je izgradnja sportske dvorane Osnovne škole Bijakovići, pri kraju su radovi na obnovi zgrade Doma zdravlja u Čitluku, otvorena je područna ambulanta Doma zdravlja u Biletić Polju, u tijeku je izgradnja objekta za djecu s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u Potpolju, izgrađen je javni wc u Međugorju ispod Križevca, završen projekt označavanja svih naseljenih mjesta i objekata kućnim brojevima, uveden videonadzor javnih cesta i javnih površina, obnovljena gradska sportska dvorana, izgrađena nova malonogometna igrališta, parkovi. Uz dosta drugih manjih projekata osigurali smo besplatan prijevoz za učenike osnovnih škola, povećali broj stipendija studentima, pomogli jednokratnim pomoćima obiteljima novorođene djece i obiteljima prvašića osnovnih škola.
HMS: Koji će vam biti prioriteti ako vam birači daju povjerenje za novi četverogodišnji mandat na čelu općine Čitluk?
RADIŠIĆ: U novom mandatu naše projekte planirali smo i usmjerili na razvoj i obnovu lokalne infrastrukture, gospodarstvo, te na daljnje jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava. U našim planovima za predstojeće razdoblje važno mjesto zauzimaju završetak izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Bijakovići te izgradnja sportske dvorane Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića za čiju izgradnju je objavljen natječaj, a u tijeku je natječajna procedura i za projekt utopljavanja Osnovne škole Čerin. Natječajna procedura za realizaciju projekta rekonstrukcije i dogradnje zgrade Kulturno-informativnog centra u Čitluku također je započeta i u sklopu zgrade bit će Spomen soba posvećena poginulim braniteljima Brotnja. Nastavit ćemo daljnje ulaganje u infrastrukturu naših gospodarskih zona koje za cilj imaju otvaranje novih radnih mjesta, te u poboljšanje infrastrukture u Međugorju i Bijakovićima s ciljem stvaranja boljih uvjeta boravka hodočasnika i turista.
HMS: Znamo da je cijeli svijet pogođen pandemijom koronavirusa, a najviše turistički sektor. Imate li kao lokalna razina vlasti ikakav način da pomognete turističkom sektoru u Međugorju i kako ste zadovoljni suradnjom s višim razinama vlasti po tome pitanju?
RADIŠIĆ: Pandemija koronavirusa, koja je pogodila cijeli svijet, kod nas je najviše pogodila hodočasnički turizam koji je bio veliki gospodarski pokretač razvoja i prouzrokovala velike gubitke za objekte za smještaj hodočasnika, ugostiteljstvo, prijevoznički sektor, suvenirnice, ali i sve one koji su svoje proizvode i usluge usmjeravali za potrebe turističkog sektora. Mogućnosti lokalne razine vlasti za pomoći su ograničene. Općinsko vijeće Čitluk usvojilo je odluku o oslobađanju obveze plaćanja komunalne naknade za razdoblje trajanja zabrane rada, obveze plaćanja zakupnine za poslovne prostore, kao i obveza plaćanja naknada za korištenje javnih površina, naknada za odvoz komunalnog otpada, naknada za postavljanje reklamnih panoa, naknada za površine uz ceste na kojima se postavljaju reklame i obveze plaćanja naknada za postavljanje reklama na objekte. Pored toga, naknadno smo odgodili plaćanje obveza za objekte s privremenim rješenjima do 1.11.2020.godine, a što smo nakon isteka toga roka odgodili do 1.05.2021. U ovisnosti od razvoja situacije razmotrit ćemo mogućnost daljnjeg odgađanja plaćanje te obveze.
Svi oni koji nisu mogli raditi dobili su određenu pomoć s federalne i županijske razine vlasti. Veliki dio pomoći sa županijske razine odnosi se upravo na gospodarstvenike iz naše općine. Svjesni smo da sve to nije dovoljno da bi se značajnije ublažile ekonomske posljedice prouzročene epidemijom koronavirusa. S gospodarstvenicima vezanim za turistički sektor početkom srpnja pokrenuli smo inicijativu za otvaranjem granica, naravno, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Republika Hrvatska je uradila nešto slično i na taj način barem malo spasila turističku sezonu. To bi bila najveća pomoć turističkom sektoru, ali na žalost to se uradilo puno kasnije.
HMS: Broćanski kraj poznat je po proizvodnji grodža i vina. Pomaže li općina Čitluk svoje vinare kako bi bili još prepoznatljiviji na vinskoj karti Europe i svijeta?
RADIŠIĆ: Brotnjo je srce vinogradarstva i vinarstva u BiH, kraj koji se ponosi autohtonim vinskim sortama Žilavkom i Blatinom. Vina iz našega kraja prepoznata su i ocijenjena odličnim ocjenama od najcjenjenijih svjetskih stručnjaka. S punim pravom možemo reći kako naša vina već zauzimaju istaknuto mjesto na svjetskoj vinskoj karti, no svakako treba nastaviti s aktivnostima na izgradnji imidža vrhunske kvalitete autohtonih hercegovačkih vina. S našim vinogradarima i vinarima stalno radimo na prezentiranju Brotnja i Hercegovine kao mjesta koja svijetu nude vrhunska vina. To najviše radimo kroz Turističko-kulturno-gospodarstvenu manifestaciju „Dani Berbe grožđa“ koja se ove godine održala po 65-i put, ali smo program prilagodili novonastaloj situaciji uzimajući u obzir važeće epidemiološke mjere.
Naši vinari i vinogradari su isto pretrpjeli velike ekonomske posljedice prouzrokovane epidemijom koronavirusa. Ovogodišnju berbu grožđa obilježili su dobar prinos i kvaliteta, ali i problemi na tržištu jer su podrumi malih i velikih vinara bili puni neprodanog vina. Zajedno s Vladom HNŽ Općina Čitluk je koncesionare poljoprivrednih površina oslobodila plaćanja koncesije za 2020.godinu.
HMS: Ima li interesa za investiranje u Čitluk, radi li općinska administracija na privlačenju investitora?
RADIŠIĆ: Od investitora i dalje imamo zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta u gospodarskim zonama gdje bi se gradili novi poslovni objekti i zapošljavali novi radnici, ali to već šest godina nismo u mogućnosti raditi zbog neusklađenosti Zakona o građevnom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima. To je jedna velika zapreka za daljnji gospodarski razvoj. Krajem prošle godine usvojen je Nacrt zakona o građevinskom zemljištu u FBiH nakon kojeg su počele javne rasprave na nacrt zakona koje su zbog pandemije koronavirusa bile prekinute. Nadamo se da će se sve to brzo završiti i da ćemo imati Zakon o građevnom zemljištu FBiH koji će ponovo jedinicama lokalne samouprave omogućiti raspolaganjem građevinskog zemljišta.
HSM: Je li općina Čitluk zakinuta pri raspodjeli sredstava od javnih prihoda u Federaciji BiH?
RADIŠIĆ: Postojeći sustav raspodjele javnih prihoda nepovoljan je za gospodarski razvijene općine i uz socijalne kriterije svakako bi se moralo više uvažavati ekonomske pokazatelje jer bi na taj način raspodjela bila pravednija što bi svakako bilo stimulirajuće za jače aktivnosti lokalne uprave na daljnjem gospodarskom razvoju.
HMS.ba
