Američki predsjednički izbori na trenutak su učinili da se područje Balkana, a naročito Bosna i Hercegovina, osjećaju posebno važnim jer su sve strane potiho imale svoje favorite smatrajući kako će im jedan od pobjednika pomoći u realizaciji njihovih nacionalističkih agendi, a, u biti, u nastavku hranjenja vlastitih mitova neutemeljenih u relanosti, piše Večernji list BiH.
Tako se moglo čuti da je Trump Srbin, a Biden osvjedočeni prijatelj Bošnjaka i protivnik Srba. Hrvati su pak bili podijeljeni između kandidata demokrata i republikanaca. No, da njihovi glasovi ni u SAD-u nisu ni blizu presudni, pokazala je država Missouri u kojoj živi najveća zajednica Bošnjaka u St. Louisu.
BiH izvan radara
Tamo je na izborima uvjerljivo pobijedio Donald Trump. Istodobno, srpska zajednica dominantna je u Chicagu u saveznoj državi Illionis, no tamo je pobijedio Joe Biden. Hrvata je pak najviše u Clevelandu u državi Ohio, gdje je pak pobjedu odnio Trump. Očekivanja pak kako će sada Biden voditi politiku u interesu nekoga od naroda na Balkanu analitičari ocjenjuju neozbiljnim.
“Mi ovdje u Bosni i Hercegovini, a naročito u politici, sami sebi precjenjujemo naš značaj, i to ne samo unutar triju nacionalnih zajednica nego i općenito države, našeg geopolitičkog položaja”, smatra prof. dr. Dražen Barbarić sa Sveučilišta u Mostaru. On, ipak, vjeruje da će nova administracija biti zainteresiranija za ovaj dio svijeta. No, BiH je daleko izvan radara.
“Njemu predstoji peglanje odnosa unutar NATO saveza, popravljanje odnosa s EU-om, vraćanje SAD-a u sporazume i režime kakvi su bili u predtrumpovskoj eri od Pariškog sporazuma do Iranskog nuklearnog sporazuma”, navodi Barbarić. Smatra da su SAD i njegova vanjska politika iznimno ozbiljni ta da se neće upuštati u dramatične promjene na području Balkana stvarajući sigurnosne prijetnje u dvorištu Europske unije.
“Dok god ne postoji izvanredna situacije tipa nasilja, sukoba, mislim da će vanjska politika SAD-a balansirati i u Bidenovu razdoblju te da neće odstupati od ovako modificiranog daytonskog režima sve dok ne stvara sigurnosne ugroze. Jedino gdje vidim mogućnost promjene jest postizanje sinergije s EU-om. Ako Biden uspije popraviti te odnose i ako, prije svega, EU uspije unutar sebe pronaći zajedničku političku volju da se ‘obračuna’ s BiH ovakvom kakve jest, onda bi to sinergijsko djelovanje moglo imati učinka. Dapače, vjerujem da će SAD isturiti EU kao najznačajnijeg aktera s reformskog procesa u BiH”, kaže dr. Barbarić. On je u sferu političkih špekulacija smjestio recikliranje priča o Travanjskom paketu, Daytonu 2, ukidanju Republike Srpske, sankcioniranju dužnosnika.
Bez reprize
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da su nerealna očekivanja o ječam angažiranju u regiji.
“Koja god administracija bila u idućem mandatu u SAD-u, siguran sam da ni na koji način neće reprizirati intenzitet angažiranja onih ranijih administracija s kraja prošlog i početka ovog stoljeća. To se ne može usporediti s ranijim razdobljem kad su na terenu bile i američke vojne trupe koje su na različite načine bile upletene u društvena i politička zbivanja”, kaže Sitarski. Dodaje da će idući mandat, tko god pobijedi, imati trag ove izborne kontroverze zbog čega će SAD smanjiti utjecaj u svijetu, nego što je to bio slučaj u posljednjih 30 godina.
Zoran Krešić / Večernji List