Vinograd od impresivnih 2.310 hektara predstavlja najveću plantažu vinove loze u cijeloj Europi.
Pored sedam rijeka, Morače, Cijevne, Ribnice, Zete, Marzeve, Cijevne i Sitnice smjestilo se Ćemovsko polje, ali i prijestolnica Crne Gore. Prekrasni krajolik nedaleko od Jadranskog mora i jezera Skadar pružao je idealne uvjete za smještaj glavnog grada, današnje Podgorice pored koje je i navedeno nepregledno polje na kojem se danas nalazi 13. jul plantaže koje se prostiru na 2,310 hektara površine pod vinogradom te na oko 80 hektara matičnjaka vinove loze i voćnjaka breskve – piše Agroklub.com.
Kako i kad je sve počelo?
Ima već pola stoljeća od prvih planova o podizanju najpoznatije crnogorske plantaže. U pusti kamenjar modernim pristupima tadašnjih stručnjaka hektar po hektar se pretvarao u obećavajuće proizvodne površine. Pred ljudskim znanjem i snažnim strojevima stijene su se lomile i pretvarale u vinograde. Projekt koji je pokrenut polovicom sedamdesetih godina prošlog stoljeća je bio jedan od najvećih poljoprivrednih zahvata u Europi tog vremena, vrijednosti preko 60 milijuna tadašnjih američkih dolara.
Prvi nasadi i moderna proizvodnja vina započinje osnivanjem poljoprivrednog kombinata 13. jul, davne 1963. godine. Kasnije je preimenovan u 13. jul plantaže. Između 1977. i 1982. godine zasađeno je nevjerojatnih 10 milijuna trsova vinove loze. Ćemovsko polje koje je samo nekoliko godina prije toga bilo kamenjar pretvorilo se u idilu modernog vinogradarstva.
Sadio se poznati crnogorski vranac, krstač, a kasnije i druge plemenite sorte vinove loze. Vranac je zastupljen na 70% površina proizvodnog kompleksa. S preko 2.500 sunčanih sati godišnje polje je već prvih godina rodilo i prinosom i kvalitetom. To je bio rezultat struke, preciznog planiranja investiranja te prije svega dugoročne vizije svojevremene države.
Nepresušnom motivacijom i nakon pola stoljeća obaraju se rekordi
Kroz sve te godine kompanija se neprekidno opremala novim znanjima, vještinama, pristupima i novim tehnologijama. 13. jul plantaže su jedna od najznačajnijih tvrtki današnje ekonomije Crne Gore. Na najprestižnijim natjecanjima redovito se sakupljaju najviše rangirana priznanja i diplome za vina i rakije. Vina se izvoze u preko četrdesetak zemalja od Australije, Azije, Europe do Amerike.
Zanimljivo je da se današnjih 95% vinograda ubire ručno. S vojskom od preko 2.000 radnika cijeli urod se pobere za nešto više od mjesec dana. Godišnji urodi, u prosječnim godinama, se kreću oko 20 milijuna tona grožđa, a proizvodnja vina doseže 17-18 milijuna boca.
Svake godine sa zamijeni oko 50 hektara vinograda novim nasadima. Kako bi cijeli proces proizvodnje glatko tekao stalno zaposleno je 700 radnika. Ulaganje u stručan kadar, istraživanje i razvoj novih tehnologija je ključ uspjeha. Plantaže su u državnom vlasništvu i za razliku od većine poljoprivrednih kombinata iz prošlog stoljeća ova tvrtka nikad nije pokleknula pod liberalnim tržištem.
Za potrebe skladištenja vina, pored impresivnog vinogradarstva, koriste se čak tri podruma kapaciteta 30 milijuna litara. Svaki ima svoje karakteristike i namjenu, a pored vinogradarskog i vinarskog dijela, bave se voćarskom proizvodnjom, ribarstvom i ugostiteljstvom.
Dakle, najveći vinograd u Europi se nalazi u jednoj od njezinih najmanjih država.
