Vojno-redarstvenom operacijom “Oluja” oslobođeni su Knin i središnja hrvatska područja, koja su četiri godine bila pod četničkom okupacijom. Osim vojne i političke taj je događaj imao i znatnu gospodarstku važnost za budućnost Hrvatske.
S prekinutim prometnim vezama zemlja je bila podijeljena na Sjever i Jug što je zbog zaobilaznih puteva poskupljivalo prijevoz robe i do 30%. Nisu radili ni naftovod niti hidrocentrale proizvodne snage nuklearke u Krškoj.
Dvadesetak dana poslije “Oluje” već je uspostavljena željeznička veza između Zagreba i Splita. Prva kompozicija koja je ne bez razloga nazvana “Vlakom slobode” – 26. kolovoza 1995. godine ponovno je povezala Hrvatsku i izazvala slavljeničko oduševljenje na putu od Zagreba preko Karlovca, Gospića i Knina do Splita.
U tom povijesnom vlaku bili su predsjednik Republike doktor Franjo Tuđman, mnogi državni dužnosnici i stranački prvaci, prognanici te kulturni i javni djelatnici. Na svim postajama predsjednik Tuđman podsjećao je na dane Domovinskog rata i uspješnu “Oluju” zagovarajući što brži povratak prognanika u svoje domove. U to je vrijeme Hrvatska brinula za 380 tisuća protjeranih građana. Tuđman je osudio i sve incidente te pozvao hrvatske ljude “da se ne osvećuju i da ne uništavaju kuće Srba koji su otišli”.
Osobito je svečan bio doček “Vlaka slobode” u kraljevskom gradu Kninu na čijoj se tvrđi od 5. kolovoza vijao hrvatski barjak. Goste su pozdravili vojnici Četvrte i Sedme brigade koji su svojim udarom na Knin zauvijek srušili velikosrpsku fatamorganu o Velikoj Srbiji. Oslobađanje Knina Tuđman je ocijenio kao “stvaranje temelja za samostalnu i nezavisnu suverenu Hrvatsku za buduća stoljeća”.
I cijeli Split s okolicom oduševljeno je pozdravio dolazak “Vlaka slobode”. Nezaboravna scena dogodila se kada je Tuđman upitao: Što mi preostaje da vam još obećam?
Splićani su odgovorili poklikom – Vukovar, koji je s Podunavljem bez žrtava, mirnim putem, uskoro vraćen pod hrvatski suverenitet.
Dani ponosa / HRT.hr