Više je nepoznanica hoće li izborni proces, koji je već jednom odgođen, čak i unatoč brojnim prigovorima kako se radilo o nazakonitoj odluci, biti ponovno prolongiran jer još uvijek nije završena procedura donošenja proračuna, a nakon postizanja sporazuma o održavanju izbora u Mostaru rastu ambicije da i ovaj grad istoga dana bude u mogućnosti birati nova lokalna tijela vlasti.
Aktualna predsjedateljica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Vanja Bjelica-Prutina pozvala je nadležne institucije da što prije završe procedure o usvajanju proračuna institucija za ovu godinu, koja je i izborna.
Izborni rokovi teku
U tome dokumentu predviđena su 4,2 milijuna maraka za izbore, no tek sada slijedi utvrđivanje prijedloga proračuna u Predsjedništvu BiH, koje je za to ovlašteno, a tek onda ovaj zakonski prijedlog treba proći u parlamentarnoj proceduri. “Svaki dan je bitan da bismo uspjeli sve posložiti, jer rokovi teku, a svi moraju biti svjesni da je, ako dođe do bilo kakvog zastoja, pod znakom pitanja i 15. studenoga kao izborni dan”, upozorila je Bjelica-Prutina.
“Pozdravljamo usvajanje nacrta proračuna u Vijeću ministara jer to je jedan od koraka na tom putu i koristimo svaku priliku kako bismo apelirali na nadležne da u što skorijem roku usvoje taj dokument i osiguraju sredstva za provođenje izbora. Očekujemo žurnost u daljnjem postupku”, istaknula je. Po njezinim riječima, postavljeni rokovi dolaze u pitanje ako se proračun ne donese u kratkome roku. “S obzirom na to da proračun ipak još nije usvojen, a već je kraj lipnja, s obzirom i na to da nije poštovan rok iz Izbornog zakona prema kojem su sredstava za provođenje izbora morala biti osigurana u roku od 15 dana od dana raspisivanja, a rok je istekao 22. svibnja, to je dovelo do toga da izbori ne mogu biti početkom listopada, nego 15. studenoga”, tumači predsjedateljica SIP-a BiH.
I dok je situacija za druge sredine puno jednostavnija te je jedini uvjet za održavanje izbora povezan s novcem, u Mostaru treba usvojiti i izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na ovaj grad. Zbog toga je krajnje neizvjesno hoće li se moći datum održavanja izbornog procesa poklopiti i za ovaj grad. Naime, prema planu izbornih aktivnosti, od 27. svibnja počelo je podnošenje prijave za ovjeru političkih stranaka, neovisnih kandidata, udruga i skupina građana za sudjelovanje na izborima i traje još nekih desetak dana te završava 3. srpnja. SIP nakon toga ima rok do 18. srpnja provesti ovjeru političkih stranaka, dok će se sljedeća aktivnost podnošenja prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata provesti od 19. do 28. srpnja.
Po informacijama iz SIP-a, u slučaju da se izmjene Izbornog zakona u BiH u slučaju Mostara provedu razmjerno brzo, onda je moguće uklopiti da se zajedno s drugim sredinama glasuje također u Mostaru istoga dana. No, u tome slučaju došlo bi do značajnih promjena u pomicanju rokova koje je već odredilo Središnje izborno povjerenstvo. Po tumačenju našega izvora, došlo bi do skraćenja rokova za političke subjekte u Mostaru za prijavu i ovjeru za sudjelovanje na izborima. Moguće da bi svi rokovi za Mostar bili prilagođeni novonastalim okolnostima.
Bez dominacije u Mostaru
Upitan postoji li mogućnost da se u Mostaru izbori pak održe odvojeno od drugih sredina, ovaj dužnosnik to nije odbacio, ali je istaknuo kako SIP očekuje da se pri tome onemogući bilo kakva manipulacija biračima. Prije svega, s preregistracijom birača, kao što je bio slučaj s nekim drugim lokalnim sredinama, a ponajviše s određenim općinama u kojima još uvijek traju neke vrste međunacionalnih prijepora te pokušaja da jedna ili druga strana ostvari dominaciju. No, prije svega u Mostaru to neće moći biti slučaj jer su, kao nigdje drugdje, pravila takva da ne postoji način da bilo koji konstitutivni narod ima više od 15 vijećnika, dok su za predstavnike najmanje brojnih Srba zajamčena četiri mjesta u Gradskome vijeću Mostara. Jedno mjesto minimalno je za manjine.
Zoran Krešić / Večernji List
