U subotu 16. svibnja u Bleiburgu, Zagrebu i Sarajevu biti će obilježena 75. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u svibnju 1945.
Zbog pandemije izazvane koronavirusom nije bilo moguće pripremiti središnju komemoraciju na Bleiburškom polju, pa će se ona održati na više mjesta.
U 10 sati bit će molitva na groblju u Unterloibachu i potom polaganje vijenaca kod spomenika na Bleiburškom polju uime državnih vlasti Republike Hrvatske i Počasnog bleiburškog voda. Sukladno trenutačnim propisima u Austriji, molitvi i polaganju vijenaca nazočni će biti voditelj Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu fra Pavo Dominiković, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić i nekolicina članova Počasnog bleiburškog voda iz Austrije.
U 11 sati bit će molitva i dova te polaganje vijenaca uime državnih delegacija na groblju Mirogoj u Zagrebu. Molitvu će predvoditi vojni biskup u Hrvatskoj Jure Bogdan, a dovu imam Zagrebačke džamije Mersad efendija Kreštić.
U 12.15 sati misu u katedrali u Sarajevu predvodit će vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Misa će se slaviti sukladno epidemiološkim propisima koji se odnose na vjerske obrede u Bosni i Hercegovini.
Kampanja protiv mise u Sarajevu krenula iz Sarajeva
Povodom najavljene blajburške mise u Sarajevu, reagirao je Srđan Mandić, potpredsjednik Naše stranke.
“Svaka blajburška misa bila je politički instrumentalizirana i svaka je bila kontaminirana fašističkim obilježjima. Upravo zbog toga je u samom Bleiburgu austrijska katolička crkva prošle godine tu misu zabranila (op. ur. klasnična izmišljotina, misa je prošle godine održana na Bleiburškom polju). Jasno je da se ovim potezom religija, u konkretnom slučaju katolička crkva u BiH, još dublje uvlači pod skute hrvatskog nacionalizma i njegovog najsnažnijeg političkog predstavnika HDZ-a. Najoštrije osuđujemo njenu najavu”, kazao je Mandić.
“Želimo da se Sarajevo odupre tome. Između ostalog, s tim ciljem smo prošle godine, za vrijeme Fortine vlade, revitalizirali spomen-obilježje na Vracama. Imena koja su tu zapisana najbolje pričaju priču o zlu ustaškog režima kojeg se evo i u Sarajevu nastoji rehabilitirati.“ – zaključio je Mandić.