Cijena nafte pala je danas na najnižu razinu u povijesti trgovanja, uslijed rasprodaje na svjetskim tržištima potaknute nesigurnošću oko skladišnih kapaciteta za naftu koja se trenutno ne može prodati.
Naime, potražnja za sirovom naftom dramatično je pala zbog zamrzavanja ekonomske aktivnosti u čitavom nizu zemalja uslijed pandemije koronavirusa.
Cijena referentnog američkog brenda nafte West Texas Intermediate (WTI) prvo je pala ranije danas do 50%, na iznos od samo 9 $ po barelu, što je najmanja cijena od 1998. i najveći dnevni pad od 1982., izvještava američki portal Business Insider.
No u međuvremenu se taj pad nastavio i dalje, pa je WTI u jednom trenutku pao ispod 5 dolara, zatim i ispod tri dolara po barelu. To je pak značio pad od čak 84%, na najnižu razinu od početka trgovanja tzv. futures odnosno budućnosnim ugovorima o kupnji ovog brenda nafte. Trgovanje je počelo 1983.
Prosječna cijena WTI sirove nafte po barelu iznosila je 57 dolara u 2019., a 64 dolara u 2018.
Cijena pala ispod nule, iznosi – 37 dolara po barelu
Cijena je, međutim, nastavila nezaustavljivo padati sve dok nije dosegla nulu, a onda je pala i ispod nule, na negativnu cijenu, javlja CNN.
Prema posljednjim informacijama, cijena nafte sada iznosi -37.63 dolara po barelu.
Britanski referentni brend nafte Brent Crude imao je mnogo manji pad od 6,6%, na iznos od 26,23 $ po barelu na najnižoj točki. Trenutno je i dalje stabilan na toj cijeni.
Ipak, kako pišu svjetski mediji, dramatičan pad kojem danas svjedočimo prvenstveno je rezultat tehničkih okolnosti trgovanja. Naime, naftom se na svjetskim tržištima trguje već spomenutim futures ugovorima, koji istječu u utorak. Zbog toga se mešetari pokušavaju riješiti svojih ugovora kako ne bi stvarno dobili naftu i morali je uskladištiti što je potaknulo još veću rasprodaju nego inače.
Cijena nafte nastavila padati unatoč dogovoru OPEC-a, Rusije i SAD-a
No trend kontinuiranog pada cijena nafte neosporan je, a posebno je zabrinjavajuć jer se nastavio unatoč dogovoru Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), zajedno sa skupinom neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju i SAD, o rekordnom smanjenju proizvodnje i opskrbe.
Kako Business Insider objašnjava, investitori očito i dalje nisu uvjereni da rezovi u proizvodnji mogu kompenzirati za težak pad potražnje za “crnim zlatom” u vrijeme najvećih masovnih antiepidemijskih mjera u povijesti.
Osim toga, rezovi još nisu stupili na snagu. Proizvodnja bi se trebala smanjiti za 10 milijuna tek u svibnju i lipnju te za osam milijuna barela od srpnja do kraja godine. Od siječnja 2021. do travnja 2022. godine smanjivala bi se za šest milijuna barela dnevno, prema priopćenju OPEC+.
“Ukratko, medvjedi (medvjed je termin za fenomen pada tržišta uslijed masovne prodaje sirovina, dionica ili financijskih proizvoda) traže krv. Oštar pad cijena rezultat je nedovoljne potražnje i nedostatka skladišnog prostora s obzirom na to da rezovi u proizvodnji nisu riješili problem prezasićenosti u opskrbi”, komentirao je Naeem Aslam, glavni analitičar tržišta u brokerskoj tvrtki AvaTrade.
Cijena nafte u korelaciji s brojem bušotina
Aslam je dodao da WTI može pasti i na 10 $ po barelu. U međuvremenu se, kako vidimo, ta prognoza pokazala u najmanju ruku preblagom.
“U krajnjoj liniji nema sumnje da su cijene nafte preniske na ovoj razini, ali s obzirom na okolnosti, vjerojatno je da će cijene nastaviti padati jer broj (aktivnih) bušotina nije još dosegao dno”, dodao je ovaj analitičar, referirajući se na pad u broju aktivnih naftnih bušotina u SAD-u.
Naime, broj aktivnih bušotina u korelaciji je s cijenama nafte, budući da više cijene nafte čine njeno crpljenje profitabilnijim, što potiče otvaranje i nastavak rada većeg broja bušotina. Broj bušotina u SAD-u bio je u petak 35% manji nego prije mjesec dana, prema renomiranom Baker-Hughesovom izvještaju o bušotinama.
Index.hr
