I prije pojave koronavirusa mlađe su se generacije potrošača, više od ijedne prijašnje, zainteresirale za održiv način života, a zdravstvene krize i ekološke katastrofe (poput nedavnih požara u Australiji) dodatno će ih motivirati da ulažu u brendove koje se brinu za njih koliko i za planet.
Idućih godina s uspjehom bi mogli poslovati poduzetnici koji će se usredotočiti na razvoj i prodaju ekoloških i ‘čistih‘ proizvoda.
Pandemija koronavirusa je već napravila ogromnu paniku, osim što narod živi preplavljen smrtnim strahom od bolesti, tržišta diljem planeta već bilježe znatan pad prihoda, piše Lider.media.
U stanju pandemije loše se piše brojnim tvrtkama te je izgledno da je korona već opustošila prihode mnogih kompanija koje u ovom trenutku ne mogu ni predvidjeti razmjere štete.
Naravno, valja vjerovati da će se situacija (virus) smiriti, te da će se tržišta uspjeti oporaviti, ali svakako valja razmisliti o tome kako i koji biznis voditi u budućnosti.
Naime, mnogo stručnjaka predviđa da će se takve pandemije događati i u budućnosti i da će one zajedno s klimatskim promjenama i tehnološkim napretkom utjecati na promjenu životnog stila potrošača.
Jedan od trendova koji je već primjetan je promjena prehrambenih navika, pretpostavlja se da će i u budućnosti potrošači mijenjati prehrambene navike – već je primjetno dasve više konzumiraju zdrave, ‘zelene’ obroke. S tim u skladu mnogi su se poduzetnici bacili na proizvodnju zdravih grickalica koje bi mogli zamijeniti mrski im ‘junk food’. U posljednje se vrijeme tako povećava broj brendova koji nude čips, smoki i sl. koji okusom podsjećaju na klasične verzije, samo su mnogo zdraviji i sadržavaju mnogo manje kalorija.
Također, zbog klimatskih promjena i globalnog konsenzusa da valja minimizirati upotrebu plastike (neke su države i zakonom zabranile npr. plastične vrećice) poduzetnici su počeli nuditi sve više proizvoda izrađenih od biorazgradivih, ekoloških materijala.
Donedavno je brendovima bio izazov nagovoriti potrošače da kupe nešto što je skuplje iako je bolje za okoliš, ali čini se da je svijest o ekologiji i zdravom životu ipak veća od potrebe da se uštedi koji dolar. S ekoproizvodima posebno je zanimljivo što priču vode startupovi koji nude inovativne proizvode i tehnologije.
Zasad je tržište bioplastike u SAD-u teško gotovo pola milijardi dolara, a stručnjaci predviđaju da će rasti minimalnom stopom od dva posto (toliki je bio prosječni rast posljednjih deset godina). U svakom slučaju, stave li se na stranu sanitetski proizvodi, maske, dezinficijensi i sapuni, idućih godina s uspjehom bi mogli poslovati poduzetnici koji se usredotoče na razvoj i prodaju ekoloških i ‘čistih’ proizvoda. I prije pojave koronavirusa mlađe su se generacije potrošača, više od ijedne prije, zainteresirale za održiv način života, a zdravstvene krize i ekološke katastrofe (poput nedavnih požara u Australiji) dodatno će ih motivirati da ulažu u brendove koji se brinu za njih koliko i za planet Zemlju
Saznaj više o ekološkom stilu života OVDJE