Proteklih dana općinu Čitluk pogodila je epidemija zaraze Covidom-19. Do danas je zaraženo ukupno 68 osoba, a tim povodom razgovarali smo prof. dr. Juricom Arapovićem, specijalistom infektologije s Klinike za infektivne bolesti SKB Mostar i članom Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ.
Zanimalo nas je njegovo stručno mišljenje koje se tiče širenja ove bolesti na području Čitluka, što misli o drive-in testiranju, u kojem je stanju Covid bolnica i još dosta toga zanimljivoga možete pročitati u nastavku.
-Klaster koji je krenuo iz Međugorja, posljednično kontaktima sa šireg područja općine Čitluk, ali i između županija u druge općine Mostar, Ljubuški, Širokom Brijegu, pa sve do Posušja, možemo reći da se disperzno proširio.
Ono što je karakteristično kada se razvije tako jedna zarazna bolest, nju je teško obuzdati s obzirom da se širi vrlo brzo, kapljično i kontaktno, te se praktično može širiti unutar obitelji od članova koji nemaju nikakve simpome, a to se događa kod nekih 20% zaraženih – kaže dr. Arapović za Brotnjo.info.
-S obzirom na kontakte bilo je za očekivati da se bolest širi brzo među ljudima unutar općine te me ne iznenađuje ovaj broj od 68 zaraženih (op.au. trenutno stanje za vrijeme razgovora), a vjerojatno će ih biti još više iz dana u dan.Preporuke struke su bile da se uvede restrikcija kretanja unutar općine kako bi se zaustavilo širenje virusa među obiteljima. Razmatrane su i mjere uvođenja restrikcije kreanja među općinama što je danas donešeno i to je jedna prije svega preventivna mjera kako bi se ograničilo širenje epidemije iz općine u općinu.
Osim Čitluka novi klaster se razvija u Čapljini, što je uz Jablanicu, Konjici Mostar, peta općina, dok su ostale općine Prozor-Rama, Stolac, Ravno i Neumostale ugrožene– naglašava dr. Arapović te nastavlja:
Prošli tjedan na Federalnom kriznom stožeru dr. Davor Pehar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH, je predložio stav cjelokupnog kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva čiji sam također član da se uvede mjera zabrane kretanja među općinama koja je trebala biti uniformno usvojena na razini FBiH, ali kako je Hercegovačko-neretvanska županija trenutno najpogđenija mi smo danas morali donijeti takve mjere kako bi smo zaštitili pučanstvo od ove opake zarazne bolesti i pokušali smanjiti intenzitet širenja bolesti, poglavito na stariju populaciju koja je najugroženija skupina društva.
Sigurno nije pogodno tlo u jeku epidemije relaksirati postojeće mjere odnosno liberalizirati iste. Znate da sam u subotu burno reagirao i da sam bio protiv ovakvih liberaliziranja mjera iz razloga što se to ne radi u jeku epidemije, već kad eidemija stagnira onda se postupno takve mjere, u dogovoru s nadležim epidemiolozima i javnim zdravstvom, u pravilu primjenjuju. Uz mene su isti stav imali svi predstavnici struke na razini Federacije BiH.
Kada je riječ o Čitluku odnosno Međugorju, koje je turističko središte, u pravilu je bilo jedno od najugroženijih za koronavirus infekciju i bilo je za očekivati da će postati jedno od mogućih žarišta. Međutim kako se situacija razvijala, dogodilo se to da je Mostar postao prvo žarište, pa Konjic, potom Jablanica, Čitluk i Čapljina. To samo govori u prilog činjenici koliko god bili pripremljeni ne možete nikada znati odkud će epidemija krenuti.
Može li se utvrditi odakle sve dolazi do širenja bolesti, tj. koji su to klasteri?
Imamo slučajeve gdje na osnovu epidemiološke anamneze ne možete doći do kontakata koji su izvor infekcije, tj. više niste sigurni gdje su ti ljudi zaraženi, jesu li zaraženi u objektima gdje dolazi mnogo ljudi, potput trgovina, ljekarni ili banaka. Jednostavno to je nemoguće utvrditi.
Koliko masovno testiranje pomaže u ovoj situaciji?
Ono što možebiti tragično u cijeloj situaciji je stihijski način testiranja. Trenutno Bosna i Hercegovina nema kapacitete da provodi nekoliko tisuća testiranja dnevno. Nego, testiranje mora biti vođeno jednim pomnim epidemiloškim izviđanjem i nadzorom, nikako nasumičnim izborom, ukoliko imamo epidemiju pod kontrolom.Ukoliko ne, tada imamo jedan veliki problem i za očekivati je veći broj oboljelih, a i smrtnih ishoda što može dovesti do kolapsa bolničkog sustava.
U situaciji kada epidemiju nemate pod kontrolom, onda praktično svako febrilno stanje je potencijalni Covid-19.Drive-in testiranje nikako ne smije biti psihološko rasterećenje za građane, jer negativan nalaz, ako je netko bio u kontaktu, ne znači da osoba ne će razviti Covid. Osim toga, takvo testiranje mora biti pomno vođeno od strane nadležnog epidemiologa uz prethodni dogovor s obiteljskim liječnikom.
Po mojem mišljenju, trenutno jedina mjera za suzbijanje ove bolesti na razini općine je zabrana kretanja, ograničene kretanja, distanciranje jednih od drugih, pridržavanja osobne higijene ruku, respiratorne higijene koja uključuje nošenje maske, rukavica i slično. To su jedine mjere koje su sada primjenjive kod ovakvoga virusa kojise razmahao u našoj Hercegovini i koji će se širiti još tjednima.
Što trebaju činiti osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, a nakon testiranja su dobili negativan rezultat?
Sve takve osobe, ne samo da trebaju, nego moraju ići u 14-dnevnu izolaciju počevši od zadnjeg kontakta s bolesnom osobom. Bez obzira na ishod testa, razvoj simptoma je moguć od drugog do četrnaestog dana od kontakta – izričit je dr. Arapović.
Kad možemo očekivati i suprotne brojke, one o broju izliječenih?
Kada je u pitanju izliječenje osobe zaražene Covidom-19 njega prati retestiranje, a dva uzastopna negativna nalaza retestiranjaprethodno pozitivnih osoba, praktično znači izliječenje. Međutim, uputno je poslati takve osobe na još 14 dana izolacije, kako bi bili sigurni da neće doći do transmisije bolesti. U svakom slučaju to je mjera koja se provodi s bolesnicima koji su pod kontrolom infektologa i tako je praktično svugdje u BiH. Mi trenutno imamo mali postotak izliječenih, međutim nakon četiri tjedna od početka zaraze u našoj županiji rapidno će rasti broj osoba koje su ozdravile tj. one će biti izliječene.
Kakvo je stanje u Covid bolnici?
U Covid bolnici SKB Mostar nalazi se 28 bolesnika, raspoređeni su na dva odjela od kojih je jedan respiracijski centar gdje je aktivno šest respiratora, a ostatak bolesnika su ili na kisiku ili su liječeni bez potporne terapije kisikom. Liječenje je eksperimentalno po protokolima iz drugih europskih i svjetskih centara.
Na kraju poruka za stanovnike Brotnja
Svi oni koji imaju bilo kakve simptome blage vrućice, temperature 37,5 ili 38 i višu, sa gubitkom osjeta mirisa, grloboljom praćenom, respiratornim smetnjama npr. kašljem ili stezanjem u prsištu trebaju se javiti svom obiteljskom liječniku i staviti se u samoizolaciju dok se ne napravi epidemiološki izvid. Svi oni koji su bili u kontaku s osobama za koje se zna da su pozitivne trebaju se staviti u samoizolaciju od zadnjeg kontakta narednih 14 dana. Jedino načinom iskrenog i samoodgovornog pristupa te brige za zdravlje svojih sugrađana možemo doprinijeti usporavanju širenja epidemije čija je smrtnost 3-5%. Ova bolest za razliku od gripe nosi značajnu smrtnost koja je 20-30 puta veća, tako da moramo biti oprezni. Straha će biti i on je opravdan u ovakvoj situaciji, međutim ne smijemo paničariti već moramo biti vrlo oprezni, biti svjesni i samoodgovorni. Moj savjet svima je da za ove blagdane ostanemo unutar kuće i svoje obitelji, da ne idemo u posjete rodbini i da Uskrs provedemo u miru i molitvama sa svojom obitelji – poručio je dr. Jurica Arapović u razgovoru za portal Brotnjo.info.
Brotnjo.info
