Cijela BiH suočava se s velikom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa. Jedno od najugroženijih područja je Hercegovačko-neretvanska županija.
O svim mjerama koje su donesene i donose se, potezima Vlade, odgovoru na krizu, potrebama… razgovarali smo s predsjednikom Vlade HNŽ-a Nevenkom Hercegom.
Neminovno je otvoriti razgovor upitom o kriznom stanju s kojim smo suočeni. Prvi dojam objektivna promatrača jest taj da se u HNŽ-u krizom upravlja prilično dobro, od načina uspostave novih protokola i procesa do kriznog komuniciranja s javnošću?
Cijenim vašu konstataciju! Suočeni s činjenicom koliko je ovo zlo pandemije koje nas je snašlo opasno, uz shvatljivu dozu straha i nemira koji se uvukao u cijelu zajednicu, ostali smo čvrsto stajati na svojim nogama. Prije svega, osobit smo napor usmjerili sprječavanju širenja panike i, naravno, uspostavi prve crte obrane. Odmah smo se organizirali i preuzeli odgovornost, svjesni kako će brojne odluke i zapovijedi koje su u ovoj situaciji nužne i neminovne, izazvati osjećaj izrazite nelagode i zabrinutosti među pukom. No, nismo kalkulirali i nećemo kalkulirati, svjesni kako smo u obvezi iskoristiti sva raspoložila sredstva, resurse i znanje koje stječemo u svakodnevnom radu i borbi kako bismo spasili ljudske živote, zaštitili cijelu našu zajednicu, od Ivanice do Ivana.
Od početka šaljete racionalne i umirujuće poruke, pravodobno izvješćujući javnost u svemu što se događa na svakodnevnoj osnovi…
Dezinformacije i poluistine, a time i pogubnu paniku, jedino je moguće sprječavati ispravnom reakcijom i pravodobnim plasiranjem provjerenih, službenih informacija. Naš tim to izvrsno radi i javnost, primjetno je, pozitivno reagira na uspostavljene protokole, prihvaćajući realnost i iznimnu ozbiljnost ovoga što nas je snašlo. Svjesni smo s čime se suočavamo, iako nemamo iskustvo s ovim ili sličnim izazovima, učimo u hodu, imamo plan i način kako postupno suzbijati tu pošast. Rekao bih da ovu krizu uspijevamo nadzirati i, u značajnoj mjeri, njome upravljati, u stalnom koordiniranju i suradnji na razini cijeloga sastava županijske Vlade, Stožera CZ-a i u njega inkorporirane zdravstveno- liječničke snage.
Ovom se prigodom želim osobito zahvaliti našemu medicinskom osoblju, pripadnicima svih naših žurnih službi, ljudima u cjelokupnom sustavu borbe s koronavirusom, ali i našim sugrađanima koji slušaju izdane zapovijedi i mjere i, odgovornim ponašanjem, pomažu usporiti ovu prijetnju. No, svjesni smo da nitko ne zna niti sa sigurnošću može reći ni koliko će sve ovo potrajati ni kako će se razvijati. Iskušenja su pred nama, ali zajedništvom i razumom bit ćemo kadri odgovoriti svakom izazovu.
Mogu li SKB Mostar i naš zdravstveni sustav odgovoriti tim izazovima koji nas čekaju?
Obišao sam, u utorak, zajedno s resornim ministrom dr. Goranom Opsenicom i ravnateljem SKB-a Mostar dr. Antom Kvesićem, našu bolnicu unutar koje je organizirana “Covid-bolnica”. Bez zadrške mogu kazati kako je SKB Mostar, kojoj gravitira prostor ukupno triju županija i koja je stožernom zdravstvenom točkom naše borbe s koronavirusom, kadra odgovoriti svakomu izazovu pred kojim se nađe. Njezino osoblje koje je u svemu ovomu, zajedno s njihovim kolegama iz primarnoga sustava zdravstvene zaštite, a tu mislim na sjajne timove naših domova zdravlja kojima se također divim i odajem poštovanjem, pokazali su nadljudsku snagu i nesebičnost koja će, u konačnici, odnijeti prevagu u ovoj krizi s kojom smo suočeni. Vlada provodi niz mjera, usmjerava značajna sredstva za nabavu nužne opreme i svega onoga za što naše zdravstvene ustanove iskažu interes.
U ovomu je veliki problem doći do potrebne opreme na tržištu. Globalno, sva je medicinska i zaštita oprema u nedostatku. Opet poručujemo i da od viših razina vlasti očekujemo pravičnu raspodjelu svakoga oblika međunarodne pomoći koja dođe u BiH i koja mora biti raspodijeljena sukladno ugrozi kojoj su prostori izloženi, s napomenom da je HNŽ, nažalost, jedna od najugroženijih točaka u BiH, a osobito sukladno činjenici da imamo tri bolnice i 12 domova zdravlja unutar županijskoga zdravstvenog sustava.
Ipak, stanje se epidemiološki usložnjava?
To je nešto čega smo bili svjesni od početka i što smo očekivali. Naime, dan nam počinje sastankom užega tima mojih najbližih suradnika, nakon čega uslijedi koordinacijski sastanak Vlade i Stožera, u čijemu radu svakoga dana sudjeluju i naši vrhunski stručnjaci, prof. dr. Jurica Arapović i prim. dr. Nermin Avdić. Uradili smo izniman posao i na to sam ponosan. Zaustavili smo eskalaciju žarišta u Mostaru, uspjeli staviti pod nadzor žarište u Konjicu koje je opasno zaprijetilo cijelomu našem sjeveru, a posredno i cijeloj županiji pa i šire. Time smo, zapravo izvrsnim epidemiološkim mjerama na terenu i rigoroznim mjerama u zabrani kretanja pučanstva i inzistiranju na socijalnoj distanci, kupovali dragocjeno vrijeme kako bismo što snažnije postavili sustav na noge i kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri poštedjeli snage i resurse naše “Covid-bolnice”.
Ovo što se sada događa u Čitluku nešto je što smo, u teoriji, očekivali da se mora negdje na terenu pojaviti, a to je novo žarište koje neće biti “uhvaćeno” u začetku i čije je širenje sad novi stupanj epidemiološke opasnosti. No, stalno planiramo više koraka unaprijed i, u suradnji sa stožerima civilne zaštite gradova/općina, danima radimo na pripremama za onaj očekivani vrhunac epidemije kada se može dogoditi da “Covid-bolnica” neće moći odgovoriti rastu broja bolesnika koji će trebati pomoć. Zato smo zapovjedili pripremu izolatorija po općinama, organizirali obučavanje medicinskoga osoblja, u potrazi smo za dodatnim kadrom i sl.
No, što je s onim što dolazi poslije? Jednom kada ovo bude iza nas i kada se počnemo vraćati u normalne načine funkcioniranja i življenja, što će biti s gospodarstvom, pitanjem gubitka poslova, recesije koju stručnjaci već najavljuju?
Bojim se kako nakon korone svijet više neće biti isti! Možda nas, kao društvo, ova situacija konačno osvijesti za budućnost, na način da shvatimo kako trebamo iskoristiti naše bogomdane potencijale i učiniti BiH više samoodrživom, između ostaloga, na planu prehrambene i farmaceutske industrije. Da u ovoj situaciji imamo industriju tipa Podravke u Hrvatskoj, mogli bismo, i uz zatvaranje granica prema EU, osigurati nesmetanu opskrbu hranom na prostoru cijele zemlje. Na to se, prirodno, nadovezuje razvoj poljoprivrede, voćarstva i povrtlarstva. Trebamo čuvati naše resurse, razvijati domaću industriju i uporno strateški promišljati u smjeru svoje neovisnosti o drugima, neovisnosti u opskrbi hranom, vodom i energijom. No, vezano za aktualni trenutak, itekako sam svjestan da nas čekaju iznimno teška vremena. Već sada, a tek smo na početku, bilježimo porast prijava u Službi za zapošljavanje, bilježimo značajan manjak prihoda u Zavodu zdravstvenog osiguranja zbog neplaćanja obveznih doprinosa, a od toga novca isplaćujemo plaće cjelokupnomu našem zdravstvenom sustavu… Svjesni smo koliko sve ovo ugrožava niz malih obrtnika, ugostiteljstvo, turizam, drvoprerađivački sektor, putnički promet, cijelo naše gospodarstvo. Zato sam, početkom ovoga tjedna, dao nalog ministrima gospodarstva, financija, poljoprivrede i turizma da izrade set mjera, i kratkoročnih i dugoročnih, za pomoć našemu gospodarstvu. Ono s čim izađu pred Vladu, razmotrit ćemo, razraditi sukladno informacijama s terena i postupiti maksimalno u skladu sa svojim ovlastima i mogućnostima. Premda su sada sve oči uperene u zdravstvo i sigurnost, nijedan resor sada se ne može “odmarati”, od gospodarstva do prosvjete, koja također mora odgovoriti i odgovara izazovu ovog nesretnog trenutka jer moramo biti spremni na ono što nas čeka.
Na što konkretno mislite?
Treba žurno pristupiti izradi rebalansa proračuna na svim razinama, imajući u vidu usporavanje gospodarstva i, s tim u svezi, očekivano smanjenje proračunskih i izvanproračunskih prihoda, čime u prioritet treba staviti preusmjeravanje proračunskih, donatorskih financijskih sredstava na sveukupno saniranje posljedica epidemije. Već sam obavio razgovore s državnim i federalnim ministrima financija, Vjekoslavom Bevandom i Jelkom Milićević, o temi mjera potpore ugroženomu gospodarstvu, a i ovom prigodom pozivam sve razine odlučivanja i odgovornosti na krajnju ozbiljnost jer, bez konkretnih mjera i potpore, počevši od državne, preko Federacije, pa do županijskih, odnosno razina gradova i općina, bojim se kako bi bilo teško, gotovo nemoguće, odgovoriti ovoj prijetnji. Snaga će i ovoga puta biti u zbijanju redova i u zajedništvu, bez političkih ili bilo kojih drugih kalkuliranja!
Svjesni da se politika duboko upetljala u ovu krizu na svim razinama?
Svi koji u ovom trenutku na bilo koji način žele sve ovo što nas je stiglo iskoristiti za prikupljanje političkih bodova ili koji bi htjeli ostvarivati svoje nacionalne, stranačke ili bilo koje ciljeve, a, nažalost, čini mi se da ima i takvih, ne čine dobro ni sebi ni drugima. Neki ovu strašnu situaciju koriste za “lov u mutnom” i onaj najgori oblik političkog populizma. Pozivam sve na uozbiljavanje i savjesno ponašanje, sukladno izazovu s kojoj se suočavamo. Neprijatelj nam je zajednički, svima, i kao takav treba dobiti naš zajednički odgovor!
Poruka našim sugrađanima u ovim teškim trenucima?
Hvala vam što ste razumni, smireni i odgovorni. Poštujte ove izvanredne okolnosti, zapovijedi i mjere i tako čuvajte i sebe i cijelu našu zajednicu. Iskoristite ovo vrijeme, okrenite se svojim obiteljima, posvetite se djeci koja su uzdrmana jer su ostala bez strukture i uobičajene rutine, koja svjedoče stresu roditelja koji su donijeli posao doma, koja ne mogu van, u škole, među svoje prijatelje. Nosimo se, zajednički, s ovim životnim izazovom najbolje što možemo, a ako osjetite da u jednomu trenutku trebate pomoć, pozovite naš broj 121 koji je stalno aktivan i koji će vam pomoć pružiti, psihološku, tehničku, sigurnosnu… Poziv svim našim sugrađanima koji žive i rade u inozemstvu da se zasad ne vraćaju doma, duboko vjerujem da će susret s njima tijekom ljeta biti posebno radostan! Budimo odgovorni, ostanimo doma i sačuvajmo zdravlje i živote sviju nas! Ako se budemo ponašali odgovorno, brzo ćemo vidjeti “svjetlo na kraju tunela” i iz ove krize izaći kao pobjednici.
Zoran Krešić / Večernji List
