Jedan od ljudi koji se istaknuo svojim ekološkim djelovanjem je mladi Amar Kavgić iz Tuzle.
Već u prvim godinama svoga rada i djelovanja, Amar je postao izuzetno prepoznatljiva ličnost u svojoj sredini, koja se svojom marljivošću, predanošću i upornošću hvata u koštac sa najvećim problemima sadašnjice kojima mnogi ne posvećuju pažnju.
Kako javlja Radio Kameleon, Amar je pokazao naročito želju i zanimanje za organizaciju i realizaciju projekata iz svih oblasti, uz poseban naglasak na sferu zaštite životne sredine i okoliša. Sa svojih 15 godina postao je najmlađi koordinator najvećeg svjetskog ekološkog pokreta „Let’s Do It World Cleanup“. Kavgić je jedan od inicijatora širenja „Let’s Do It“ mreže na Bosnu i Hercegovinu, a svakako i glavni pokretač svih aktivnosti ovog pokreta u Gradu Tuzla.
Lokalni tim Tuzla, pod Amarovim vodstvom, do sada je organizirao ukupno osam terenskih akcija čišćenja ilegalnih deponija i sedam terenskih akcija sadnje drveća.
Pored pomenutog, idejni je tvorac jedinstvenog programa ekoloških edukacija „Mala škola ekologije“, koji je sa svojom realizacijom započeo 2013. godine na području Grada Tuzla. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i plaketa, kao dokazom njegovog prepoznatog truda, rada i zalaganja na poboljšanju uvjeta života i rada širom Bosne i Hercegovine.
Tako je šest godina zaredom dobitnik priznanja za trud i profesionalni rad uložen u afirmaciju projekta „Let’s Do It Tuzla“, kao i jačanju ekološke svijesti stanovništva Tuzle. Fondacija Schuler Helfen Leben – SHL BiH 2015. godine mu je dodijelila plaketu za trud, prednost i motivaciju u radu na poboljšanju položaja srednjoškolaca u našoj zemlji. Njegovo zalaganje na polju formalnog obrazovanja, kroz studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, bio je predmetom nagrađivanja i Gradske uprave Tuzla, kada su mu dodijeljene Nagrade Grada Tuzla za natprosječan uspjeh učenika, studenata i sportaša s područja grada u 2018. i 2019. godini. Kruna njegovog rada svakako predstavlja i javno priznanje „Tuzlanska lenta“, koje mu je na svečanoj sjednici u povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, dodijelio gradonačelnik Grada Tuzla, gdin. Jasmin Imamović i predsjedavajući Gradskog vijeća Tuzla, gdin. Aleksandar Vujadinović, zbog njegovog nesebičnog doprinosa u razvoju lokalne zajednice u svim oblastima, a posebno u sferi zaštite životne sredine i okoliša, što ga čini najmlađim dobitnikom javnog priznanja u povijesti Tuzle. Također, dobitnikom je i nagrade „BH GREEN AWARD – Šampion zaštite prirode 2018“, koja mu je dodijeljena od strane Centra za razvoj i podršku (CRP), kao i resorsnih ministarstva iz oblasti zaštite životne i okoliša sa područja cijele Bosne i Hercegovine, uz podršku međunarodne zajednice.
Prenosimo intervju s mladim aktivistom.
Šta učešće na BigBang Challenge-u predstavlja za tebe?
Za mene je učešće u ovoj kampanji prije svega jedno veliko zadovoljstvo, ali i obaveza obzirom da ćemo pričati o našem radu, našim primjerima i na takav način definitivno pokušati doći do što većeg broja mladih ljudi i motivisati ih da i oni osjete potrebu za određenim promjenama.
Očekuješ li saradnju i umrežavanje sa ostalim učenicima u budućnosti?
Ovo je dobra prilika da se mladi ljudi između sebe upoznaju, prije svega oni koji su nosioci nekih promjena u svojim zajednicama, između ostalog i drugi mladi ljudi koji možda nisu aktivni u nevladinom sektoru i na bilo koji drugi način, prepoznaju takve primjere. Meni je zaista žao što do sada nisam imao priliku da ove mlade ljude upoznam, a izuzetna je čast i zadovoljstvo živjeti u jednoj sredini kao što je Tuzlanski kanton gdje možemo zaista svjedočiti velikom broju tih ljudi.
Kako država treba da spriječi masovni odlazak mladih iz BiH?
Prije svega se veći broj prilika mora dati mladim ljudima, ono što ja uvijek volim da kažem jeste da mladi ljudi moraju stvarati sebi prostor i priliku. Definitivno ne možemo sjediti skrštenih ruku i čekati da prostor za mlade ljude napravi neko drugi, mi se moramo individualno ali i svi zajedno boriti da ova država nama u svakom segmentu napravi prostora i da se mi zajedno u tom smislu borimo za bolje sutra.
Kako ti lično zamišljaš svoj lični doprinos na temu ne napuštanja BiH?
Osvrnuo bi se na činjenicu da ekološko stanje u BiH nije dovoljno dobro i da mladi ljudi prije svega trebaju da shvate da je problem ekologije problem svih nas. Mi imamo obavezu da svi zajedno u BiH pravimo sebi ambijent za čišći i ljepši život, to podrazumijeva ekologiju, ali i sve druge segmente života koji su značajni za jednu mladu osobu. U budućnosti planiram, a to sam i do sada radio da što veći broj mladih ljudi uključim u ovakve terenske aktivnosti jer je ovo idealna prilika da oni prepoznaju da problem u zajednici postoji, da se na ovaj način motivišu i prepoznaju druge koji u zajednici postoje.
Kako planiraš sumirati 2020. godinu?
U ovoj čitavoj situaciji zdravlje je najvažnije i nekako je fokus svega upravo na tome, ja sam student drugog ciklusa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, tako da je moj cilj do kraja ove godine okončam taj drugi ciklus i da se u tom smislu stručno usavršavam. Nastojati ću da ovaj društveni angažman stavim u službu s tim na način da u budućnosti planiram barem kada je u pitanju sistemsko rješavanje problema sfere zaštite okoliša u BiH nekako ukomponujem zajedno sa pozivom za koji se školujem. Iskreno se nadam da će u nekom doglednom periodu u narednim godinama kako se budem usavršavao u tom smislu, da mogu dati doprinos u poboljšanju legislativne podloge kada je u pitanju sfera okoliša i zaštita životne zajednice u BiH.
Koja je tvoja poruka ostalim mladim ljudima u TK i BiH?
Definitivno je poruka mladim ljudima da iz Bosne i Hercegovine ne trebaju ići na način da je zauvijek napuštaju i da ovu prelijepu zemlju na taj način zapostavljaju i zaboravljaju. Smatram da je ovo zemlja koja može dosta ponuditi mladim ljudima, ali se zahtjeva i od njih da na izvijestan način kroz svoj društveni angažman i oni djeluju tako što će stvarati sebi prilike da pojedinačno djeluju i da djeluju grupno. Mi imamo obavezu da od BiH napravimo bolje, ljepše i ugodnije mjesto za život.
Saznaj više o ekološkom načinu života OVDJE
