Koronavirus je posve izbrisao sve druge teme posljednjih desetak dana i stavio goleme izazove pred sve ljude, a napose kako se oduprijeti širenju zaraze, uvesti disciplinu te organizirati život.
Prije razgovora s predsjednikom HNS-a BiH i predsjedateljem Doma naroda Parlamenta BiH Draganom Čovićem, on je bio na izravnoj vezi s ministrom Fahrudinom Radončićem, zatim premijerom Posavske županije Đurom Topićem… Nakon potresa u Zagrebu razgovarao je s državnim vrhom Hrvatske.
Kakvu ste poruku poslali u razgovorima s dužnosnicima u Zagrebu?
Imao sam od jutros (nap. a. nedjelja) desetke razgovora. Čuo sam se s državnim vrhom, gradonačelnikom, rektorom, brojnim ljudima. Uputio sam, prije svega, riječi ohrabrenja. Dvije su to ozbiljne krize s kojima se suočava Zagreb, čije rješavanje traži različito postupanje i jedan je novi izazov. Sada je najvažnije očuvati pribranost te u takvome ozračju sačuvati ljude, organizirati život s obzirom na to da je dosta zgrada u ruševnom stanju. Nama ovdje je bitno da ljudi znaju da smo zajedno u ovim teškim trenucima i iskušenjima. Siguran sam, međutim, da je Hrvatska dobro organizirana i da će uspjeti odgovoriti svemu ovome i nastaviti život dalje. Uz njih smo.
Stječe se osjećaj da vlasti nisu dovoljno koordinirane. Kako vi komentirate ovaj rasplet s novom krizom oko koronavirusa?
Evidentno obilježje BiH je kontinuitet kriza. Istina, mijenjaju oblike i formu. Da nam je netko prije dva mjeseca rekao kako ćemo danas pričati o koronavirusu kao jedinom problemu BiH, to nitko ne bi vjerovao. Prije 20 dana jedini problem za nas i EU bili su migranti. Danas ih nitko ne spominje. Bez obzira na složenost naše vlasti kroz pet razina, ipak u konačnici sve funkcionira. Činjenica je da svi stožeri rade svoj posao. Doduše, neke odluke stižu sa zakašnjenjem. Ključni problem u svim razgovorima koje imamo jest da kasnimo između jednoga do dva tjedna koji mogu biti sudbonosni. Da smo ove odluke, koje danas imamo, donijeli prije petnaest dana, imali bismo možda dvoje, troje zaraženih. I znali bismo odakle su došli.
Neki i danas ne vjeruju da se ovo događa i misle da se radi o bespotrebnom alarmu?!
Vlasti su zauzele oštrija stajališta. I to ohrabruje. Počele su stvari funkcionirati u svakom dijelu BiH. Nažalost, ostao je još jedan postotak ljudi koji još uvijek vjeruju u teorije zavjere, da se na neki drukčiji način stvari mogu mijenjati same po sebi, da se radi o običnoj gripi. Nitko od nas laika u ovome trenutku ne bi trebao istupati ni davati prostor da govori o tome. Treba prepustiti zdravstvu i kompetentnima da o tome govore. Iskreno mislim da još treba pooštriti mjere jer je evidentno jedina prava mjera držati se svog doma u ovom vremenu. Razumijem sve zastoje, probleme s funkcioniranjem, iskušenjima. No, između života i zdravlja i svega ostalog zna se što je prioritet. Imam dojam da upravo mjere daju rezultate.
Svejedno, na nekim mjestima i dalje se ljudi okupljaju. Dok sam išao na intervju, u parku su sjedili ljudi stariji od 65 godina. Kako konačno uvesti reda?
Očito će se stvari dodatno uozbiljiti. Ovdje je vrijeme ključni čimbenik. Morat će institucije u Gradu Mostaru, ovoj županiji i svim drugim sredinama skloniti s ulica one koji ne poštuju odluke. Ako je sada rečeno da mlađi od 18 i stariji od 65 ne smiju biti vani, onda će se to morati provoditi. Što prije počnemo, smanjit ćemo posljedice ugrožavanja života ljudi, ponajprije liječnika i radnika u zdravstvu koji moraju raditi 24 sata. Policajaca također i niza drugih službi. Svi oni koji vjeruju da ima smisla još uvijek se okupljati, nevažno bilo to kulturno, duhovno, obrazovno, politički…, trebaju odmah to prestati činiti. Imamo danas dovoljno komunikacijskih kanala kako sve te poruke uputiti. I na obrazovnom, duhovnom, kulturnom planu možemo svi biti zajedno. Razumijem nečiju žrtvu, ali ne smije se izlagati druge ljude.
Postoje nagovještaji da će se granice posve zatvoriti, pa čak i cijele županije stavljati u karantene. Poseban naglasak je bio na HNŽ-u. Kako to komentirate?
Mislim da će se to morati uraditi kada je u pitanju naša županija jer ovu opasnost ne treba podcijeniti. Danas se to možda čini radikalno, ali ako će to spasiti stotine života, onda uopće nije radikalno. To bi bila sitna žrtva. Još kod nas stvari nisu krenule u tome smjeru. Još šest, sedam dana imamo za uhodavanje. Treba biti spreman da će ovo potrajati mjesec, dva dana. S te strane nam treba strpljenje. Jedan od većih problema za BiH bit će granični prijelazi. Pravi eldorado je krenuo. Deseci tisuća naših ljudi iz Europe, koji su počeli gubiti poslove, u posljednjih mjesec i pol dana došli su u BiH. Nitko njih ne može nadzirati. Zato, što se prije ta granica zatvori u smislu komunikacije, bit će bolje za nas ovdje u BiH. Najbolji je oblik karantene. Šatori na granici odbit će brojne da krenu prema zemlji.
Dogodila su se dva kritična slučaja u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, a bilo je i poziva na odgovornost. Kako to komentirate?
Svakodnevno sam u komunikaciji s ljudima koji održavaju taj sustav, jer mi je to jedna od zadaća. Ja mogu odati priznanje svakome od liječnika i medicinskih radnika svih naših bolnica. Ti su ljudi izloženi. Izloženi su našoj gluposti i neodgovornosti. U bolnice treba ići samo u nuždi. Nama dolazi jedna faza koja će biti najteža, možda za dva-tri tjedna. Tada bi zdravstvo, odmorno i zdravo, moralo biti na najvišoj razini. Svi koji misle da mogu nešto prošvercati izvan sustava, čine štetu sebi i svojoj obitelji. Ponajprije institucijama u koju ulaze. Vidite što se dogodi kada se stvari dogode izvan sustava. Međutim, Mostar nije nikakva iznimka. Vidite što se događa u drugim sredinama. Dobro je da se svi ovi slučajevi razjasne kako bi se u javnosti shvatilo koliko su stvari ozbiljne. Još lošije djeluju oni koji šire dezinformacije i unose paniku. Zato je potrebno slušati upute kriznih stožera i provjerene informacije te držati se preporuka, bez obzira koliko nam rušile dnevnu rutinu.
Ali, nažalost, značajan broj ljudi više vjeruje društvenim mrežama nego liječnicima?!
Morat ćemo promijeniti navike. A i život će nas na to natjerati vrlo brzo. Ova kriza nije samo zlo. Iz ove krize da se puno toga vrijednog izvući. Prije svega, vrijednosti obiteljskog života.
Treba li očekivati pomoć od EU, kakvi su zaključci susreta s posebnim predstavnikom EU-a u BiH gospodinom Johannom Sattlerom?
Prije svega, gospodin Sattler ima dobru volju. Mi trebamo napraviti svoj dio posla. Moramo koristiti iskustva onih koji su već prošli tu kalvariju, kao što su Kina, Italija, Španjolska… Očekivati od nekoga da nam pomogne kada njemu gori kuća nije realno. Evidentno je da cijeli svijet nije bio spreman za ovo, od najosnovnijih stvari: maski, respiratora, testova… Ključni dio razgovora s gospodinom Sattlerom jest može li BiH biti dio protokola Europske unije koji se vezuju za socijalnu pomoć budući da smo vidjeli kako su u te programe ušle Turska, Srbija, Crna Gora. Uz to, nastojali smo dobiti prometne koridore zajedno s onima koje koristi Europska unija, dobiti mogućnost pristupa medicinskoj opremi…
Hoće li se ipak moći pristupiti tim instrumentima Europske unije?
Mi smo tražili pomoć od EU-a u svim tim segmentima, od opreme, fondova. Mislim kako će se unutar EU-a osloboditi golemi fondovi kako bi se gospodarstvo zaštitilo. Zajedno s time što je sada fokus na liječnicima i zdravstvu koje mora odgovoriti na ovu krizu, BiH mora imati paralelnu viziju kako pokrenuti stvari u gospodarstvu nakon što sve ovo završi. Ponajprije će nam tu trebati pomoć Europske unije. Zato nam je gospodin Sattler prevažan i da omogućava uspostavu komunikacije s Bruxellesom kao da smo dio pregovaračkih procesa s Unijom. Ako smo dio tog sustava, imamo se čemu nadati. U suprotnom, ako ostanemo postrani, jasno je kako nećemo dobiti nikakvu pomoć.
Rekli ste da ova kriza može biti i prigoda. Vidite li je kao moguću prekretnicu u rješavanju stalnih napetosti između triju nacionalnih politika?
Ova kriza se u svakom slučaju može iskoristiti. Tvrdim, da nije bilo ove krize, Mostar bi i danas bio zatrpan smećem. Toliko je tu bilo međusobnog nadmudrivanja i izigravanja sustava te se čak natjecalo u tome da stvari budu još lošije. Kriza je to na neki način privremeno riješila. Pitanje migranata, Turske, Grčke, bilo je jedino prije 20 dana. Kada su granice zatvorene, i ova je priča nestala, a vlasti ih žele što prije ukloniti s ulica kako ne bi bili prijenosnici. Unatoč različitim komentarima, komunikacija i odnosi između naših zdravstvenih sustava, bolnica uznapredovali su. Razmjenjuju se informacije, surađuje, dogovara kako riješiti probleme. Nadam se kako će se takva vrsta komunikacije prenijeti i na politički dio. U iduća dva tjedna, dok se bavimo ovim životnim temama, nastojat ćemo stabilizirati i ove odnose. Nitko ne može procijeniti trajanje ove krize, a imajući na umu i da je izborna godina…
Pitanje je hoće li uopće biti izbora?
Tako je. To su strateške odluke. Vidjeli ste i jednu od igara koju je razigrao jedan politički subjekt. To je put kojim se ne smije ići i najbolji je pokazatelj kako okrenuti u krivom smjeru čitav proces, kako se ova kriza ne smije koristiti za sitne političke prijevare. Sada je najvažnije zaštititi građane i pokazati ozbiljnost, a političke prijepore ostaviti postrani. Zato ponavljam, ova kriza, koliko god teška i izazovna bila, može biti prigoda za zaokret u brojnim odnosima.
Niste najizravnije nadležni, ali ljudi očekuju odgovore od čega će živjeti, većina ne radi. Brojni su zahtjevi poduzetnika. Što će država učiniti da stvari normalno funkcioniraju?
Najprije je važno osigurati normalan rad zdravstva, zatim Civilne zaštite i drugih elemenata kako bismo koji mjesec bili sigurni da sve funkcionira kako treba. Uz to, trebamo početi praviti planove kako pomoći svim ljudima. Na prvome udaru bio je turizam, prijevoznici, ali samo sedam dana to je trajalo. Danas su svi u takvoj situaciji. I na sastanku s gospodinom Sattlerom razgovarali kako osigurati da sve razine: od države, entiteta, županija pomognu ljudima i gospodarstvenicima. Odnosi s bankama, kojekakvim obvezama prema državi, bit će odgođeni nekoliko mjeseci. Ali to neće biti dovoljno. Brojnim kompanijama bit će potreban obrtni kapital. Zato je važno da imamo jasno poštivanje zakona od svih. Ne može se ovo vrijeme koristiti za izvanzakonsko ponašanje i odluke. Čini se kako danas ministrica Milićević i ministar Bevanda, zajedno sa svim svojim kolegama, prije svega o tome razmišljaju i rade. Bez obzira koliko smo ugroženi brojnim stvarima, mislim da smo spremni odgovoriti iskušenjima koja predstoje kada je u pitanju gospodarstvo.
Svejedno, BiH nema proračun, dio političara govori da treba osloboditi pričuve Centralne banke?!
Što znači osloboditi pričuvu Centralne banke, pitanje je za monetarne i fiskalne stručnjake. Mi danas imamo obvezne pričuve od 10 posto. Ako bismo ih smanjili na pet posto, postavlja se pitanje tko od toga ima interes. To znači oslobađanje sredstava komercijalnim bankama koje i ovako ne znaju što će s novcem. Najvažnije je sada osigurati da banke rasterete građane i da njihovi aranžmani prema gospodarstvenicima budu s nižim stopama, da idu k nuli, kao što će se vjerojatno ići u Europskoj uniji. Na taj se način štiti gospodarski sustav. Da bi se bilo što mijenjalo, mora se mijenjati zakon, a prije toga eksperti dati svoj stav bez obzira što bi netko danas želio imati milijardu maraka više u svom proračunu. Sve drugo stvorilo bi više štete nego koristi.
U vremenu krize s koronavirusom dogodila se podvala s imenovanjem članova SIP-a. Kakva je to poruka?
To je za mene strašno. To je ono što se ne smije raditi i to upravo na početku krize. Koristeći upravo taj paravan na jednoj od večernjih sjednica pred sam početak, tobože nepripremljeno je stigao taj prijedlog kako bi se izigrao cijeli sustav. Političari koji na taj način razmišljaju i izigravaju dogovor ne zaslužuju biti partneri. O tome nijedan “partner” iz vlasti nije bio informiran. Obavili smo nakon toga desetke telefonskih razgovora, Izetbegović, Radončić i ja, kako bismo pokušali riješiti ovaj problem. Shvatio sam kako je to igra SDA koji je na mala vrata želio preuzeti jedan sustav odlučivanja. Napravljeno je to protuustavno i nezakonito. Ako pak zakonodavac radi nešto što je protiv zakona koji je sam donio, onda je jasno kako je izigrana pravna država. Samo nekoliko dana prije toga dogovorili smo se da se raspiše natječaj kako bismo dobili više kandidata.
Što će biti s tom odlukom?
To će se morati promijeniti i neće živjeti. Takva je odluka ponovno narušila partnerski odnos. Tada sam gospodinu Izetbegoviću otvoreno poručio da je završilo naše partnerstvo. Stigao je odgovor da nije smijenjen Hrvat. Poručio sam pak da nije u pitanju Hrvat, nego način kako se vodi politika. U tome ne želim sudjelovati i za mene je završeno. Dok ova kriza traje, nastojat ćemo primiriti odnose, ali bez ove promjene neće biti ni proračuna. Gospodin Bevanda pripremio je državni proračun za Vijeće ministara i odluku o privremenom financiranju, koja je već jednom odbačena u Vijeću ministara. Naš je stav da u sljedećih tjedan dana trebamo donijeti odluku o privremenom financiranju kako bi početkom travnja sve funkcioniralo. Zajedno s time treba pustiti i proračun u proceduru. Drugi kolege misle kako treba u paketu riješiti posljedice ovih prljavih igara. Sada ćemo o tome razgovarati kako bismo vidjeli dokle ćemo daleko doći. Najvažnije je da sve te naše igre neće ugroziti funkcioniranje sustava kao cjeline. Vjerujem da ćemo se u iduća dva do tri mjeseca baviti pitanjima vezanim za krizu s koronavirusom, a onda je upitno hoće li uopće biti lokalnih izbora. Naime, SIP mora početkom svibnja donijeti odluku o raspisivanju izbora. Treba vidjeti i kako riješiti problem Mostara. No, ponavljam, najvažnije se sada baviti ovim pitanjem vezanim za krizu oko koronavirusa i izbjegavati nadmudrivanje o ovim političkim temama.
Prije samo mjesec dana teme u javnom eteru bile su i Izborni zakon, Europska unija, summit u Zagrebu…
Tih tema danas nema. I bolje da ih nema jer su one izvorište svih naših nerazumijevanja i problema te različitih pristupa organiziranja države. I kada smo bili na sastanku s gospodinom Sattlerom, rekao sam da mi je neprihvatljivo da bilo tko izlazi iz okvira Ustava i zakona u donošenju bilo kakvih odluka. Mi smo imali utrkivanje tko će više izaći u medije kako bi dao svoj stav i oko koronavirusa. Sve to treba zaboraviti. Struka mora raditi svoj posao, što je sada od ključne važnosti, a mi ćemo ove stvari morati ostaviti jedno vrijeme postrani i pokušati u tišini napraviti dogovore da bismo u sljedećih mjesec, dva našli rješenje za one probleme koji su nam bili izvorište problema. S ovakvim nakaradnim sustavom u kojemu imamo izigravanje, lovljenje u mutnom, nemamo šanse odgovoriti bilo kakvim iskušenjima koja slijede nakon što koronavirus bude prošlo vrijeme. Meni je drago da smo, čini mi se, priveli kraju priču oko Aluminija. Dao Bog da danas imamo sustava koje trebamo pripremati i pokretati, a trebate znati da će biti jako puno malih i srednjih tvrtki koje neće preživjeti ove udare. Brojne će se morati preurediti u tržišnom smislu. I u tome segmentu ova kriza može biti prigoda. Pitanje je kako ćemo to sve iskoristiti. A moći ćemo ako budemo stvorili sustav i znali se snaći u ovome vremenu.
Spomenuli ste rješenje za Aluminij. Molim pojasnite što to znači.
To bi značilo da su završeni svi pregovori. Informirala me je ministrica gospođa Jelka Milićević da je Vlada Federacije BiH kroz svoje institucije, koje sada funkcioniraju također na drukčiji način, prihvatila sve izmjene koje su napravili strateški partneri. Zakazana je Skupština, za što treba proći rok od petnaest dana. Danas će biti završni razgovori Vlade s partnerom i ja vjerujem da je to dan D kada će se reći da se ide u proceduru. Mislim da je strateški partner prihvatio sve što smo predlagali. S te strane imamo jako pozitivnu sliku. Sada je jako važno vidjeti što će se raditi sljedećih nekoliko mjeseci klada je u pitanju Aluminij. Rekao bih da je ovo jedno novo svjetlo jer to podrazumijeva i zapošljavanje 200 do 300 ljudi u roku od nekoliko mjeseci kada se uglavnom zatvaraju radna mjesta. Uz to, želim uputiti poziv svim gospodarstvenicima, koliko je god teško, da pokažu svoju veličinu. Ne otpuštajte ljude, ne šaljite ih na burzu rada bez obzira na to što ćemo se mi potruditi da pojačamo proračune svih naših zavoda za zapošljavanje kako bi imali osnovne stvari. To je ona solidarnost o kojoj pričam.
Sada se gotovo sve teme vezuju uz koronavirus. Koja bi bila vaša poruka građanima?
Svi trebamo biti do kraja odgovorni. Za mene kao predstavnika iz vlasti sada je najveća vrijednost solidarnost i pokazivanje socijalne osjetljivosti. Ključna poruka svima koji ne moraju raditi i nemaju posebnu potrebu izlaziti iz kuća, danas je najvažnije da se opredijele za svoju obitelj i dom. I tako će ih najbolje sačuvati. Ostanite doma.
Zoran Krešić / Večernji List
