Referendum za neovisnost BiH se dogodio na samom raspadu Jugoslavije, a Hrvati u BiH su u tom trenutku odigrali ključnu ulogu – rekao je u intervjuu za Klix.ba Stjepan Kljujić, nekadašnji predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH.
Kljuić je rekao da je referendum Bosni i Hercegovini donio poseban sjaj jer je tada za njenu neovosnost glasalo 64,7 posto građana.
Kljuić o referendumu danas govori s velikom gorčinom iako je mislio da će taj najvažniji povijesni trenutak donijeti sasvim drugačiju sudbinu BiH. Prisjetio se i brojnih prepreka prije njegovog raspisivanja, pri čemu je naglasio kako je uložio velike napore da se on održi.
Kada se priča o nezavisnosti BiH, Kljuić smatra da je najbitnije govoriti o referendumu jer je zapravo to bila glavna prekretnica. Naveo je i nekoliko značajnih političkih osoba koji su ulagali napore da se referendum održi, ali i onih koji su izričito bili protiv toga.
“Burna sjednica Parlamenta održana je 24. siječnja1992. godine, međutim, ona je prekinuta kada je Momčilo Krajišnik na sve načine pokušao spriječiti da dođe do glasanja. Također, SDS je narednog dana napustio sjednicu Parlamenta i otišao na Pale. S njima su izašli iz sale i mnogi reformisti poput Dragana Kalinića, Milorada Dodika, Nenada Kecmanovića, ali i muslimani poput Rasima Kadića i Sejfudina Tokića, a ja ‘trčim’ da to sve dovedem u red i da sve dobro prođe, na šta oni meni ljutitim tonom odgovaraju ‘mi nećemo da razbijamo Jugoslaviju’. I ja sam se zaista borio na neki svoj način, međutim, doživio sam da zbog toga budem odbačen u društvu i politici”, istaknuao je Kljuić.
Kljuić je ispričao kako se najvažnija stvar dogodila nakon referenduma kada je BiH u krajnjoj slici bila multinacionalna uzevši u obzir da su Srbi dali veliki doprinos, kao i to da su Hrvati zahvaljujući crkvi u Zagrebu i papi imali veliki broj glasača. Muslimana je, kako je naglasio bilo također mnogo, oko 43 posto, ali u izbornom tijelu taj postotak je smanjen na 37 posto jer je bilo puno djece koja nisu imala pravo glasa.
“Međutim, predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović nikada nije htio multinacionalnu i sekularnu državu, a ona kao takva jedino i može postojati i to je referendum i pokazao, ali uprkos svemu tome ja bih ponovo bio uz Aliju, a ne uz Karadžića. I ja nikada nisam imao tim uvijek sam se uzdao u ljubav i poštovanje, a Alija je, s druge strane, imao tim”, rekao je Kljuić.
Kada je došlo do agresije na BiH, Kljuić je naveo da se sva svjetlost referenduma pretvorila u veliki mrak. Kako je ispričao ni u samom Predsjedništvu nije nailazio na poštovanje.
“19. prosinca 1992. godine Izetbegoviću je isticao mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a ja sam se borio da on na toj poziciji bude dvije godine jer su nakon prve odmah Srbi predlagali nekog drugog. Međutim, kada se zaratilo on to nije uvažio jer je tada trebao Hrvat predsjedavati zato što u Ustavu piše u slučaju da dođe do rata, Predsjedništvo zadržava mandat, ali unutar njega se pravi rotacija jer se pretpostavlja da su svi članovi Predsjedništva patriote. Međutim, tada je počela erozija”, naglasio je Kljujić za Klix.ba.
Završavajući poglavlje o referendumu, Kljuić je naveo kako je on izdan u Sarajevu te da je multinacionalna koncepcija BiH napuštena odmah početkom agresije i da nažalost, nije preživjela.
