Doc. dr. sc. Vlatka Martinović na čelo Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH došla je 2017. godine. Po zanimanju je specijalist dječije kirurgije, a neko vrijeme provela je radeći u Njemačkoj, u Klinici za dječiju kirurgiju u Münchenu, nakon čega se vratila u BiH i zaposlila u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.
U intervjuu za Faktor Martinović je, između ostalih, odgovorila na pitanja – koliko Zavod ulaže u razvoj i unapređenje zdravstvene zaštite stanovnika FBiH, kako riješiti problem česte nestašice citostatika, za koje bolesti se izdvaja najviše novca za liječenje u inozemstvu, kad će biti ukinute liste čekanja za pojedine terapije…
Kakvo je trenutno financijsko stanje u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH?
– Sredstva Federalnog fonda solidarnosti osiguravaju se iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i dijelom iz sredstava proračuna FBiH putem transfera Federalnog ministarstva zdravstva. U skladu sa člankom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju, na prijedlog ministra zdravstva, Vlada FBiH utvrđuje postotak diobene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i to krajem tekuće za sljedeću godinu. Trenutno stopa doprinosa iznosi 10,2 posto. Istim člankom propisana je obveza da se iz proračuna FBiH izdvaja isti iznos sredstava za Fond koliko se ostvari po osnovu naplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, a u svrhu realizacije programa koje financira Federalni zavod.
Nažalost, do sada je ostvarivan iznos transfera iz proračuna FBiH u visini od cca 20 posto od ukupno planiranih prihoda od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u FBiH, odnosno od iznosa zakonske obaveze. To značajno umanjuje iznos raspoloživih sredstava u odnosu na stvarnu potrebu, posebno uzimajući u obzir povećanje broja liječenih pacijenata za korištenje pojedinih lijekova koji se financiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti (citostatici, mutlipla skleroza, Chronova bolest i ulcerozni kolitis, hepatitis B i C i dr.) kao i povećanja broja pacijenata za pružanje zdravstvenih usluga za oboljenja iz programa kardiologije i kardiokirurgije, složene operativne zahvate iz oblasti neurokirurgije, ortopedije, torakalne kirurgije, urologije, transplantologije i dr., te liječenja u inozemstvz za oboljenja koja se ne mogu uspješno tretirati u BiH.
Skladno navedenom, rekla bih kako sredstva koja ostvaruje Federalni fond solidarnosti nisu dovoljna za zadovoljenje svih potreba za zdravstvenim uslugama lijekovima i liječenju u inozemstvu, posebno imajući u vidu kako je u stalnom porastu broj oboljelih sa stanjima i oboljenjima koja se financiraju sredstvima ovog Fonda.
Koliki je proračun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za 2020. godinu?
– Planiramo u ovoj godini ostvariti prihode u ukupnom iznosu od 183.510.000 KM i to najvećim dijelom iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH, u iznosu od 149.000.000 maraka, dok sredstva iz proračuna FBiH po osnovu transfera za 2020, kao i dosadašnjih godina čine oko 20 posto, odnosno 30.500.000 KM, od čega 28.500.000 maraka za programe Federalnog fonda solidarnosti, a 2.000.000 KM za financiranje liječenja povratnika iz FBiH u RS.
Jeste li napravili plan rada za ovu godinu i što će Vam biti prioritet?
– Jedan od važnijih ciljeva je omogućiti blagovremenu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu koja se financira sredstvima Federalnog fonda solidarnosti, odnosno smanjiti ili eliminirati liste čekanja za lijekove i zdravstvene usluge. Zahvaljujući nizu poduzetih aktivnosti tijekom protekle godine, u 2020. ulazimo bez liste čekanja pacijenata za lijekove za hepatitis B i C i za upalne bolesti crijeva Chron i Ulcerozni kolitis, ali i sa značajnim smanjenjem liste čekanja za multiplu sklerozu i usluge iz oblasti kardiologije i kardiokirurgije. Međutim, proširenjem Liste lijekova u 2019. i limitiranih sredstava u Fondu, za pojedine grupe lijekova formirane su Liste čekanja u skladu s Uputstvom o uspostavi liste čekanja za lijekove sa liste lijekova Fonda solidarnosti FBiH, kojeg je donio Upravni odbor Zavoda. Sa evidentiranim kontinuiranim povećanjem broja oboljelih nerealno je očekivati da se ukinu liste čekanja bez značajnijeg povećanja sredstava iz proračuna FBiH, ali Zavod će poduzimati i dalje mjere na smanjenju listi čekanja, posebno kod oboljenja i stanja kod kojih nije moguće prolongirati pružanje zdravstvene usluge i terapiju lijekovima.
Koliko Zavod ulaže u razvoj i unapređenje zdravstvene zaštite?
– Kada je u pitanju Federalni fond solidarnosti, najveće aktivnosti usmjerene su na poboljšanje liječenja novim inovativnim lijekovima uključenim na Listu lijekova, proširenjem opsega prava na zdravstvene usluge, skraćenjem postupaka u ostvarivanju prava, ekspeditivnošću u realizaciji upućivanja na liječenje u inozemstvo, efikasnom radu povjerenstava za odobravanje prava na liječenje. Za zdravstvenu zaštitu, koja se ostvaruje na drugim razinama, za koje su nadležni županijski zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove u županijama, Federalni zavod, u ulozi koordinatora, redovito surađuje sa županijskim zavodima zdravstvenog osiguranja po pitanju zajedničkih tema na unapređenju zdravstvene zaštite.
Kako se formira Lista lijekova i kako se financiraju lijekovi s te liste?
– Liste lijekova propisuje Federalno ministarstvo zdravstva. Postoje dvije osnovne podjele, a to je Esencijalna lista lijekova i Lista lijekova Federalnog fonda solidarnosti. Esencijalnu listu donosi spomenuto ministarstvo u skladu s Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i onih koji prometuju lijekovima uvrštenim na liste, kao i njihovo korištenje.
Esencijalna lista lijekova sadrži listu u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti i listu lijekova koji se izdaju na recept. Bolničku listu osiguravaju bolnice svih razina zdravstvene zaštite i financiraju ih sredstvima koja ostvaruju iz obveznog zdravstvenog osiguranja putem zaključenih ugovora sa županijskim zavodima zdravstvenog osiguranja. Lista lijekova koji se izdaju na recept sadrži A listu na kojoj su sadržani lijekovi nezaobilazni u terapiji i koji se financiraju iz sredstava županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja u 100 posto iznosu, kao i lista ampuliranih i magistralnih lijekova, i B lista koja sadrži lijekove poželjne u terapiji. B lista je obvezujuća po svom sadržaju, ali županije utvrđuju postotak financiranja u ovisnosti od raspoloživih sredstava.
Lista lijekova koji se financiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti odnosi se na lijekove indicirane u terapiji oboljenja utvrđenih Odlukom o prioritetnim vertikalnim programima od interesa za FBiH. Najveći broj lijekova sa ove liste odnosi se na terapiju onkoloških oboljenja (citostatici), a sadržani su i lijekovi za liječenje multiple skleroze, hepatitis B i C, antiretroviralni lijekovi (HIV), lijekovi za Chronovu bolest, imunosupresivni lijekovi koji se koriste nakon transplantacije organa, te faktori koagulacije za oboljele od hemofilije. Korištenje ovih lijekova u izravnoj je ovisnosti od raspoloživih sredstava.
Nestašica lijekova za onkološke pacijente skoro je svakodnevni problem s kojim se susreću najteži bolesnici u našoj zemlji. Nažalost, to traje godinama. Na koji način bi se ovaj problem mogao riješiti?
– Nestašica određenih citostatika problem je sa kojim se ovaj Zavod svakodnevno susreće, ali to nije samo kod nas, nego i u većini zemalja u okruženju jer se radi o lijekovima koji su deficitarni na svjetskom tržištu, a to najviše pogađa tržišta malih i nerazvijenih zemalja, kao što je BiH. U takvim slučajevima Zavod refundira deficitarne lijekove kako bi se omogućilo blagovremeno liječenje. Kada je u pitanju odgovornost, može se sa sigurnošću reći da su za deficitarnost lijekova odgovorni dobavljači sa kojima Zavod ima potpisane ugovore o nabavci i isporuci lijekova nakon provedenih postupaka javnih nabavki, a koji su se također obvezali na kontinuiranu isporuku za vrijeme trajanja ugovora. Dobavljači kao razloge deficitarnosti najčešće navode činjenicu da se gotovo svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz EU-a, Kanade, Japana i SAD-a, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je naše tržište suviše malo.
Određeni broj citostatika nije registriran ili iz razloga povlačenja sa tržišta BiH i time pojedini lijekovi gube status registriranog, čime je otežana njihova nabavka. Sukladno sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, obvezna je kontrola kvalitete svakog uvezenog lijeka koja za prvu seriju traje i do 15-20 dana, tako da je u tom razdoblju moguća njihova nestašica jer se u skladu s propisima nijedan lijek ne smije staviti u promet ukoliko nije izvršena kontrola prve serije kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odnosno bez nalaza o njegovoj kvaliteti.
Poseban problem na koji bih ukazala je činjenica da se, zbog niske cijene nekih lijekova i nakon više ponovljenih postupaka javnih nabavki, ne javljaju zainteresirani ponuđači. Dobavljači koji ostvaruju profit prodajom lijekova nažalost nisu zainteresirani za jeftine lijekove i zbog toga uporno nastojimo iznaći druga rješenja. U nekim postupcima javnih nabavki za citostatike, koji su provedeni u 2019, često se događalo da za veći broj lijekova nema dostavljenih ponuda od strane dobavljača, pogotovo kada su u pitanju neregistrirani lijekovi. Za takve lijekova Zavod je pokušavao voditi hitne postupke s pojedinim dobavljačima koji su se izjasnili kako su zainteresirani, s obzirom na količine lijekova i financijsku vrijednost postupka. I nakon toga za jedan broj lijekova nije se uspio sklopiti ugovor o opskrbi.
Nakon potpisivanja ugovora o nabavci i isporuci lijeka na razdoblje od godinu sa ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača, u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača. Iz navedenog može se zaključiti da primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavama onemogućava Zavod za postupanje u slučajevima deficitarnosti lijekova. Iz tog razloga pokrenuli smo inicijativu za izmjene Zakona o javnim nabavama. Nažalost, na našu inicijativu za izuzimanje javnih nabavki lijekova od primjene Zakona o javnim nabavama, a koje su proslijeđene Agenciji za javne nabave, Agencija je dala mišljenje da nabavka lijekova nije izuzeta ni po Direktivama EU-a te da nema osnova za izmjenu Zakona.
Koliko Zavod financira lijekova iz grupe citostatika?
– Na Listi lijekova sadražano je ukupno 80 citostatika generičkih naziva u različitim oblicima i pakiranjima, od kojih je 20 citostatika sa posebnim režimom propisivanja, što je više od 200 različitih oblika i snage. Financijska sredstva planirana za nabavku citostatika i citostatika sa posebnim sustavom propisivanja u 2019. iznosila su 55 milijuna KM.
Izjavili ste da se, zbog nemogućnosti liječenja najsloženijih srčanih mana kod djece u Federaciji BiH, najviše novaca izdvaja za njihovo liječenje u inozemstvu. O kojemu iznosu se radi?
– Djeca sa najsloženijim oblicima urođenih srčanih mana, kod kojih nije moguće uspješno izvesti operativni zahvat u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH, upućuju se na klinike u inozemstvu na način i po postupku utvrđenom Pravilnikom o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih soba na liječenje u inozemstvo. Troškovi liječenja ovih oboljenja razlikuju se po godinama, pa su u 2018. iznosili 2,7 milijuna KM, dok za 2019. još nisu ispostavljene sve fakture kako bismo znali konačan iznos.
Objasnite nam kada se pacijent iz jedne županije i entiteta može uputiti na liječenje u drugu županiju i entitet, i plaća li on takvu zdravstvenu uslugu?
– Upućivanje pacijenta na liječenje iz jedne županije u drugu propisano je Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite izvan područja županijskog zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada. Odluku o upućivanju donosi nadležno Povjerenstvo županijskog zavoda zdravstvenog osiguranja kojem osiguranik pripada. Ukoliko je pacijent upućen u zdravstvenu ustanovu na području druge županije na način i po postupku utvrđenim navedenim Sporazumom, on ne plaća troškove zdravstvenih usluga. Upućivanje pacijenta na liječenje iz jednog entiteta u drugi također je propisano Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite osiguranih osoba na teritoriju BiH, izvan područja entiteta, odnosno Distrikta Brčko kome osigurane osobe pripadaju. Ako je pacijent upućen u zdravstvenu ustanovu na području drugog entiteta, na način i po postupku utvrđenim navedenim sporazumom, on ne plaća troškove zdravstvenih usluga.
Nakon što su godinama imali na raspolaganju terapiju prve generacije, oboljelima od multiple skleroze (MS) danas je na raspolaganju osam imunomodulatora, od prve, do treće generacije. Iako su liste čekanja za ovu terapiju znatno smanjene u odnosu na prethodne godine, one i dalje postoje.
– Procjenjuje se kako u BiH, koja se ubraja u zemlje srednjeg do visokog rizika, od multiple skleroze boluje otprilike 3.000 ljudi. Nažalost, sve veći broj mladih obolijeva, pa se trenutno u BiH petero djece liječi. Prosječna starost osoba sa dijagnozom MS je 29, a polovica njih bit će nezaposleni u roku od tri naredne godine. Bez adekvatnog tretmana oboljenja, zaposlenost oboljelih u ranoj fazi bolesti sa 75 posto uposlenih, pada na jedva jedan posto u kasnoj fazi oboljenja. Multipla skleroza je bolest koja se, uz adekvatnu terapiju, može držati pod kontrolom uz odgovarajuće lijekove. Zavod je našim pacijentima omogućio dostupnost suvremene terapije u liječenju tako što je, pored pet lijekova koje financira, uveo još dva koja su posebna po tome što ih pacijenti primaju svakih šest mjeseci, što je ogroman korak u odnosu na prethodne godine kada se terapija morala uzimati svakodnevno.
U Udruzi oboljelih od melanoma FBiH trenutno ima 53 oboljela koji su u četvrtoj, tzv. terminalnoj fazi bolesti. Svi oni su trenutno na listi Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH za imunološku terapiju, ali kako smo doznali u ovoj udruzi, dobijaju je njih 43, a 10, među kojima su i mladi ljudi, na listi je čekanja jer nema novca. Do kada će čekati, u Udruzi kažu da ne znaju. Prema ranijim iskustvima sa kojima su se susretali, zbog progresije bolesti mnogi nisu ni dočekali terapiju.
– Broj pacijenata koji ispunjavaju medicinske kriterije za korištenje lijekova za metastatski melanom, pa time i iznos sredstava koji je potrebno osigurati za njihovu nabavu, značajno je veći od broja pacijenata i iznosa s kojim je istupala ova Udruga. Prema izračunu Udruge oboljelih od melanoma FBiH, a čiji članovi su i liječnici specijalisti onkolozi, dpl. ekonomisti i pravnici, prema preporukama onkoloških vodiča za Federaciju BiH, za 14 pacijenata na godišnjoj razini potreban je iznos 2.474.760 KM bez PDV-a. Poznato je da, zbog limitiranih sredstava u Fondu solidarnosti, već od ranije postoje problemi u realizaciji Programa zdravstvene zaštite koji se financira iz ovih sredstava, kod mnogih usluga i lijekova koje nije moguće financirati u dostignutom sadržaju i obimu. Najveći problemi su kod usluga invazivne i interventne kardiologije, kardiokirurgije, invazivne i interventne angiologije. Što se tiče lijekova koji se nabavljaju na teret sredstava Fonda solidarnosti, kod većine lijekova iz grupe citostatika s posebnim sustavom propisivanja, lijekova za liječenje multiple skleroze, kao i kod nekih drugih grupa lijekova koji se finaciraju iz Fonda solidarnosti, postoje Liste čekanja sa pacijentima koji u cijelosti ispunjavaju kriterije za njihovu primjenu. Također, onemogućena je nabava mnogih inovativnih lijekova koji predstavljaju medicinski standard u suvremenoj terapiji.
Iz navedenog evidentno je kako je u cilju osiguranja optimalnog financiranja Fonda solidarnosti potrebno iznaći sustavno rješenje kako bi se riješili postojeći problemi u financijskom poslovanju Zavoda, kao i prevenirali problemi sa svakom pojavom novog inovativnog lijeka ili povećanog broja pacijenata koji trebaju usluge i lijekove koji se financiraju iz ovog Fonda. S tim u vezi Zavod je konstatno upozoravao i pokretao inicijative da se u Fond solidarnosti usmjere sredstva i iz drugih izvora, (iz trošarina na duhan i alkohol, povrat PDV-a i sl.). Nadamo se da će svi vlastitim angažmanom utjecati da se pokrenu aktivnosti da nadležne institucije iznađu načina za povećanje sredstava za Federalni fond solidarnosti, u cilju osiguranja, Zakonom propisane, jednake i pravične, dostupnosti za liječenje svih pacijenata.
Brojni su problemi s kojima se susreću i oboljeli od dijabetesa. Potpredsjednik državnog saveza dijabetičara prim. dr. Mahir Mujić kao primjer naveo je mjerače inzulina, koje su, kaže, sve zemlje u Europi, ali i regiji odavno uvele za oboljele. Trenutno država daje četiri trakice dnevno djeci do 18 godina života (nakon 18. samo jednu), a potrebno je najmanje osam. U Udruzi dijabetičara djece i mladih ŽS ističu kako se roditelji sami snalaze, a to znači da ostatak trakica kupuju u ljekarnama. Oko 40 komada košta 50 KM i ta količina djetetu, kako objašnjavaju u Udruzi, može biti deset do 12 dana. I dugogodišnji problem je nedostatak pumpica. Oboljelo dijete dobit će pumpicu, ali nije riješeno pitanje potrošnog materijala, čija se cijena u razdoblju od tri mjeseca penje na 1.000 KM.
– U narednom vremenu nastojati ćemo povećati broj trakica, u skladu s potrebama djece. U protekloj godini Zavod je nabavio 80 inzulinskih pumpi za terapiju djece oboljele od šećerne bolesti do 18 godina života. Vrijednost inzulinskih pumpi je pola milijuna KM s PDV-om. Kako je cilj da inzulinske pumpe budu dostupne svoj djeci u FBiH, donesena je odluka da Federalni zavod nabavalja inzulinske pumpe, a županijski zavodi potrošne setove, što je usuglašeno s pet županijskih zavoda. Nabavljene inzulinske pumpe distribuirat će se u nadležne kliničke centre u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, odnosno u one zdravstvene ustanove koje imaju mogućnost ugradnje inzulinskih pumpi te praćenja bolesnika na takvoj vrsti terapije. Za realizaciju nabavke senzora potrebno je ispuniti preduvjete i stvoriti pravni okvir za postupanje. Naglasila bih da Zavod ostaje posvećen aktivnostima na prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju dijabetesa, posebno kod djece, kao i suvremenom pristupu u prevenciji i liječenju ove bolesti. Zavod stoji na raspolaganju za svako uvrštavanje novih programa u programe financirane iz sredstava Fonda solidarnosti, što podrazumijeva i definiranje i osiguranje novih, odnosno dodatnih sredstava za tu namjenu.
Izvor: Faktor.ba
