Kada vas hvali najugledniji hrvatski sommelier i Decanterov sudac, onda znate da ste na dobrom putu. Upravo to učinio je Siniša Lasan vinima iz Hercegovine na 6. festivalu vina, delicija i ugodnog življenja WineOS.
“Hercegovačka vina redovito idu na natjecanje. Uzmemo li u obzir količinu uzoraka i nagrade, crna vina Hercegovine, puno su ispred crnih vina s Pelješca. Na Decanter stigne 30 do 40 uzoraka, od čega 60% dobije neku nagradu. Stilistika njihovih vina, bez obzira što se radi o krajnjem jugu, puno su lakša, imaju više kiseline i pitkija su. Upravo je to jedan od razloga da ona bolje prolaze na natjecanjima i da su imali šampiona i puno zlatnih medalja”, započeo je priču o najbrže rastućoj vinskoj regiji predstavljajući čak 10 predstavnika tamošnje vinske revolucije.
U Osijeku se tako prvi put predstavila Vinarija Daorson iz Stoca. “Daorson je jedina zadruga u Hercegovini i što bi rekli braniteljska, koja je uspjela u kratkom razdoblju postići zavidne rezultate. Na Mostarskom je sajmu njihova žilavka Kora bila šampion u kategoriji bijelih vina. Daorson je drevni grad na području današnjeg Stoca na kojem postoje velika arheološka nalazišta, a arhelozi tvrde da je na tragu nalazišta piramida u Egiptu i na Uskršnjim otocima – neolitska kultura nevjerojatne inteligencije o kojoj se malo zna.
Dobili su ideju i dali vinariji ime Daorson, a Kora po kojem je vino dobilo ime, je ilirsko pleme čiji se ostaci nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Priča o povijesti Stoca, dodiruje se s poviješću ratnika iz Hrvatskog vijeća obrane”, objasnio je moderator vinske radionice Željko Garmaz pozadinu uspješne vinarije.
Vinogradi, dodao je Siniša Lasan, smješteni su na Pijanim brdima, između Stoca i Čapljine. Sama vinska regija Hercegovine procvat je doživjela u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća. A koliko tek mogu rasti, pokazuje činjenica da je prije rata samo mostarski HEPOK imao 6.000 hektara vinograda, dok se danas hercegovačka vinska regija prostire na 3.000 hektara.
Dakako, kad se govori o hercegovačkim vinima, mahom se misli na žilavku i blatinu koja su proslavila ovaj kraj. No, na ovogodišnji WineOS stigao je i plavac mali (Pelješac je ovdje ipak u prednosti, op.a.), inače hrvatska autohtona sorta, ali i trnjak kojega često svojataju i Hrvatska i Hercegovina kao autohtonu, a istina je da je riječ o sorti koja uspijeva samo na potezu Čitluk-Imotski-Vrgorac.
Zaslužuju biti na vinskim listama
Svoja vina tako su ove godine predstavile i Vinarija Marijanović iz Služnja, Carska vina Međugorje, Vinarija Matić iz Trebižata, Podrumi Andrija iz Paoče, Vinarija Brkić iz Čitluka, Vinarija Škegro iu Radišića, Vinarija Keža iz Studenaca, Vinarija Tolj iz Blatnice, Vilinka iz Sretnice i Vinarija Nuić iz Crnopoda.
“Hercegovačka vina imaju veliki potencijal i zaslužuju da ih se stavi na vinske liste”, zaključio je Siniša Lasan, veliki zaljubljenik u ova vina.
Željka Rački-Kristić / Agroklub.com
FOTO-VIDEO: Hercegovački vinari nastupili na festivalu vina WineOS
