Ove godine svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije pada na drugu nedjelju došašća, a mnogi će se vjernici možda upitati koje će od ova dva slavlja imati prednost.
Odgovor nam donosi Opća uredba o liturgijskoj godini i kalendaru u kojoj su navedeni stupnjevi liturgijskih slavlja, a prema kojoj Dan Gospodnji ustupa svoje slavlje samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima, dok liturgija adventskih, korizmenih i vazmenih nedjelja ne može uopće biti potisnuta (jaka vremena). Stoga ćemo sutra, 8. prosinca slaviti drugu nedjelju došašća, dok ćemo svetkovinu svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije proslaviti u ponedjeljak 9. prosinca.
Razlog naravno leži u tome što je nedjelja temelj i jezgra čitave liturgijske godine ili kako čitamo u Katekizmu Katoličke Crkve „nedjeljno slavlje dana i euharistije Gospodnje u središtu je života Crkve“, a „nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvobitan zapovjedani blagdan.“
Svaka je, dakle, nedjelja dan Kristova usrksnuća i „prvi među svim danima, blagdan nad blagdanima, dan Gospodnji“ kada se vjernici sastaju „da slušaju Božju riječ i da sudjelujući u euharistiji vrše spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te zahvale Bogu koji ih je ‘uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodio za živu nadu’“ u čemu leži razlog njezine prednosti u odnosu na gotovo sve ostale svetkovine i blagdane.
Ipak, iz specifičnih i točno određenih razloga tj. ako pastoralni razlozi traže da vlastito slavlje ima prednost, Crkva može dopustiti da se ono slavi i u nedjelju. Tako će na primjer u Italiji sutra ipak biti proslavljena svetkovina Bezgrješnog začeća BDM, budući da su talijanski biskupi, zbog posebne odanosti talijanskog naroda štovanju Blažene Djevice Marije, to zatražili od Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Ipak, u liturgiji časova zadržat će obrasce druge nedjelje došašća.
Miodrag Vojvodić | Bitno.net
