Svijet je na rubu točke bez povratka. Ako se klimatska kriza nastavi odvijati ovakvim tempom kao do sad, upozoravaju znanstvenici, bit će nam potrebna hitna akcija kako bi se spriječila prijetnja preživljavanju čitave civilizacije.
Grupa istraživača ovo je ozbiljno upozorenje objavila u obliku komentara u uglednom britanskom znanstvenom časopisu Nature. U njemu pišu da rastu dokazi o neizbježnim promjenama u okolišu na svim dijelovima planeta Zemlje, a neki od tih procesa već su započeli. Trenutno se nalazimo u stanju izvanredne situacije, zaključili su znanstvenici, a prenio CNN.
Neka područja ozbiljno blizu
Točka bez povratka je trenutak u kojem će ekosustavi čitavog planeta biti promijenjeni do točke od koje neće više biti povratke. Neki od takvih primjera su gubitak amazonske prašume, ubrzano otapljanje ledenjaka i nestanak permafrosta, naveli su znanstvenici.
Takav kolaps sistema izazvao bi toliko podizanje temperatura da neki dijelovi svijeta više uopće ne bi bili pogodni za život. Tim znanstvenika koji je istraživao moguće kataklizmične posljedice klimatskih promjena vodio je Timothy Lenton, profesor na Sveučilištu u Exteru na jugozapadu Engleske. Oni su identificirali područja na svijetu koji su ozbiljno blizu točke bez povratka.
U njih ulazi uništavanje Amazonije, smanjivanje leda u Arktičkom moru, masovni pomor koraljnih grebena, topljenje ledenih kapa na Antarktiku i Greenlandu, nestanak permafrosta, destabilizacija tajge i usporavanje kruženja, odnosno struja u svjetskim oceanima.
Tim tvrdi da su svi ovi događaji međusobno povezani i promjena u jednom utječe na drugi što će izazvati ‘slapove kriza’. na primjer, Arktik se zagrijava dva put brže od globalnog prosjeka. Led koji se topi u Arktiku izaziva još veće zagrijavanje jer toplina ne nestaje zamrzavanjem.
Djela, ne riječi
Zagrijavanje u regiji dovodi do nestanka permafrosta, a on otpušta velike količine metana i ugljikovog dioksida u atmosferu. To je izazvalo velike poremećaje u gibanjima kukaca i požare u sjevernoameričkoj tajgi.
Komentirajući rane rezultate istraživanja, znanstvenici su upozorili da je svjetska klima puno osjetljivija na ove promjene nego što se mislilo te da globalna točka bez povratka nije mit već stvarnost koja nam se opasno približava.
teorija o točki bez povratka nije nova. Prije 20 godina predstavio ju je UN-ov Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC). Tada je UN istaknuo da bi se takav scenarij mogao početi ostvarivati kada globalno zagrijavanje bude više od 5 stupnjeva Celzija nego u predindustrijskom periodu.
Autori najnovije studije upozoravaju da najnovija izvješća IPCC-a pokazuju da se točka bez povratka počela događati već s porastom temperature od jedan do dva stupnja što je posebno zabrinjavajuće.
Iako se nakon Pariškog sporazuma o klimi, potpisanog 2015. poduzimaju određeni napori kako bi se globalno zagrijavanje smanjilo, oni nisu dovoljni jer će se ovim tempom do 2100. temperature podići za čak 3.2 Celzija.
Ipak, još uvijek ima nade, no potrebna je hitna međunarodna akcija kako bi se smanjile emisije CO2 i drugih štetnih plinova, zaustavilo otapanje ledenjaka i zaustavilo podizanje temperature na trenutnih 1.5 stupnjeva. I kada je u pitanju klima, potrebna su nam djela, a ne riječi.
