Na sam spomen vinskog turizma, obično se pomisli kako je to vrsta turizma povezana s putovanjima poradi konzumacije vina.
Ustvari, ovo pojednostavljeno poimanje je u potpunosti točno, jedino je još potrebno dodati kako vinski turizam obuhvaća i putovanja poradi posjete vinogradima, vinskim podrumima, festivalima vina i događajima te degustaciju i konzumiranje vina, doživljavajući vinorodno područje i sve njegove atraktivne atribute koje ga čine osebujnim i neponovljivim.
Putovanje poradi vina nije novovijeka navada čovjeka već seže duboko u prošlost. Još su stari Grci oplovili svaki zakutak Mediterana u traženju dobrog vina. Doduše, nisu putovali turizma radi, već zbog trgovine kako bi svoje domicilne destinacije opskrbili najboljim vinima za symposiume i važne svečanosti. Na taj način svjesno su širili vinsku kulturu diljem ondašnjeg poznatog svijeta te nesvjesno utjecali na etabliranje danas poznatih i turistički nezaobilaznih vinskih regija.
Vinski turizam posebna je tržišna i turističko- proizvodna niša. Dio je agroturizma kao aktivnosti koja povezuje poljoprivredu, odnosno tipični proizvod s turizmom i artikulira ga u turistički proizvod. Motiv za putovanja je vino kao privlačni faktor i prvi izbor za putovanje. Tomu u prilog govori i primjer iz Bordeauxa u Francuskoj gdje gotovo 30% posjetioca dolaze isključivo poradi vina. Prema interesu putovanja, vinske turiste moguće je generalno podijeliti u dvije grupe:
Specialist winery tourists – posjećuju vinograd, vinariju, vinski festival ili vinski događaj i njihova primarna motivacija je poseban interes za vino ili doživljavanje posebnog iskustva vezanog uz vino;
Generalist wine tourists – prvenstveno su motivirani posjetiti vinsku regiju iz drugih razloga (npr. zbog ponude kulturnog ili aktivnog turizma) te u sklopu boravka odabiru posjet vinariji ali u sklopu šireg obilaska ili putovanja;
Prema profilu, odnosno zainteresiranosti za vino kao turistički proizvod moguće je vinske turiste svrstati u slijedeće segmente:
Wine lovers – ljubitelji vina, koji čine 15% vinskih turista, upoznati su s vinom i mogu s povjerenjem razgovarati o vinarstvu na profesionalnoj razini. Snažnu motivaciju za posjet vinskoj regiji jesu mogućnost degustacije direktno u vinskom podrumu, učenje o vinu, kupnja te sljubljivanje jela i vina;
Wine Interested – čine 55% od ukupnog broja vinskih turista. Zanimaju se za vinsku kulturu te je posjećuju vinarije i pohađaju degustacije vina. Iskustvo vina im je također primarna motivacija jer žele naučiti više o vinu, posebno o novom vinu kojeg nisu imali prilike kušati;
Wine Curious – čine 17% od ukupnog broja vinskih turista. Slabo su do umjereno zainteresirani za vino. Posjet vinariji smatra se samo još jednom atrakcijom, odnosno dodatnim iskustvom koje je vrijedno doživjeti. Zadovoljni su osnovnim znanjem o vinu.
Upravo prema interesima vinskih turista, na tržištu vinskog turizma nastaje konkretna turistička ponuda i trendovi koji karakteriziraju budući razvoj turističkih usluga u ovom segmentu.
Jedan od najznačajnijih trendova u ponudi vinskog turizma je „Wining an dining“ (vino i hrana). U osnovi označava spajanje kulinarstva s kulturom vina direktno na mjestu proizvodnje tj. Restorane ili ostale tipične ugostiteljske objekte u vinskim podrumima. Ovdje turist iz prve ruke može doživjeti filozofiju sljubljivanja vina i hrane. Posebna ponuda ovog trenda odnosi se na „restorane u vinogradu“ tj. mogućnost konzumiranja jela i vina u samome vinogradu. Naravno, radi se o specijaliziranoj ponudi koja već ulazi u sferu luksuza s jako malim brojem gostiju tj. Individualnim pristupom.
Vinski festivali također su jedan od značajnijih trendova u vinskom turizmu. Snažno promoviraju vinsku kulturu određenog odredišta i odličan su motivator za putovanja poradi vina. Obično se sastoje od prezentacija vina, učenja o vinu i uživanja u vinu u lokalnom području, uz doživljaj lokalnih kuhinja, glazbe, umjetnosti i kulture.
Storytelling (ispričati priču) o vinu postaje ključan trend u vinskom turizmu. Storytelling predstavlja drevnu umjetnost premještanja događaja u jezik, riječi, slike i zvukove uz improvizacije i izmišljanja. To bi značilo ispričati priču o kulturnoj ponudi na takav način koji će ta ista ponuda zajedno s pripovjedačem, što bolje privući k potencijalnim korisnicima.
U vinskom turizmu storytelling odnosi se na obilaske vinskih podruma i vinograda ali od strane vlasnika ili nekog od članova obitelji koji će na atraktivan način uz vođenu turu ispričati priču o vinu i vinskoj kulturi, povijesti obitelji te ostalim zanimljivim događajima. Storytelling u vinskom turizmu posebno je atraktivan za vinske muzeje i vinske posjetiteljske centre gdje se uz pomoć tehnologije proširene stvarnosti, hologramske tehnologije, 7D prezentacija turistima može na inovativan i neočekivan način prikazati priča o vinskoj kulturi odredišta.
Ako se samo ovlaš baci pogled na trenutno najveću ciljnu skupinu turista, a to su Milenijalci i podatak da 42% njih koji putuju (od ukupnog broja od 200 milijuna)jesu zainteresirani za vinsku kulturu i sudjelovanje u vinskim pričama, onda se sa sigurnošću može ustvrditi kako vinski turizam zaista ima ogromnu perspektivu.
Robert Baćac, samostalni konzultant za ruralni turizam / Magazin DBG 2019
