U Varaždinu je u nedjelju, 10. studenoga 2019., završila sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Tijekom tri dana članovi savjeta – izabrani predstavnici hrvatskih zajednica diljem svijeta i predstavnici nadležnih državnih institucija, kroz konstruktivni dijalog raspravljali su o izazovima na kojima je potrebno zajednički raditi, identificirali pitanja koja je potrebno rješavati kako bi se poboljšao status Hrvata koji žive u inozemstvu, ali i učvrstio njihov odnos s domovinom.
Kroz četiri panel rasprave posebno su obrađene teme glasovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, očuvanje hrvatskog jezika i kulture Hrvata, položaj i status Hrvata izvan Bosne i Hercegovine i suradnja s HRT-om, odnosno program za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Trećoj sjednici nazočila je Bojana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te članica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Miljana Glamuzina, glavni tajnik HDZ-a BiH i potpredsjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
– Uz sve promjene i intervencije Visokih predstavnika i na Ustav BiH, a i Barryjevim amandmanima od strane tadašnjeg privremenog izbornog povjerenstva i intervencijama na Izborni zakon, počelo je dekonstituiranje hrvatskog naroda u BiH, naglasila je Krišto u izjavi za medije.
– Činimo sve, posebno u posljednje vrijeme, pokušali smo i odlukama Ustavnog suda u BiH ukazati na to da se hrvatski narod nalazi u neravnopravnom položaju. Da hrvatskom narodu, političke predstavnike bira drugi, brojniji, bošnjački narod. Pri izboru članova Predsjendištva BiH, Federacija je jedna izborna jednica iz koje se bira jedan Hrvat i jedan Bošnjak, te zbog njihove brojnosti i izbornim inženjeringom isključivo biraju dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, naglasila je.
– Činimo sve i u okviru stranaka Hrvatskog narodnog sabora usuglašavamo prijedloge za izmjene Izbornog zakona, kako bi implementirali odluku Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, naglasila je Krišto, te dodala da to nije samo interes hrvatskog naroda, nego interes Bosne i Hercegovine, kao države tri konstitutivna, jednakopravna naroda, njene političke stabilnosti, opstojnosti, budućnosti. Dok se ne riješe ova pitanja, teško je u Bosni i Hercegovini govoriti i o onim drugim temeljima, pa na kraju i vladavini prava, pravnoj državi.
– Na ovom panelu mi ćemo ustinu pokušati ukazati na trenutnu poziciju i položaj hrvatskog naroda, ja cu također izložiti naš prijedlog izmjena Izbornog zakona koje bi osigurale legitiman izbor političkih predstavnika svakog od konstitutivnih naroda, na svim administrativno političkim razinama, kazala je Krišto.
Također, razgovaralo se o iskoracima i pomacima, čemu je doprinjela angažiranost svih članova Savjeta. Da odnosi između Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske nikad nisu bili bolji složili su se predstavnici svih skupina Hrvata koji žive izvan granica: Hrvata u Bosni i Hercegovini, nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskog iseljeništva. Zahvalili su Vladi predsjednika Plenkovića na sluhu i razumijevanju za njih što je dovelo do preokreta u odnosima s iseljeništvom i osjetnih pozitivnih pomaka.
– Na nama je da zajedno, strpljivo, uvažavajući okolnosti i mijenjajući ih, napravimo sve kako bi hrvatska zajednička priča bila što jača, što bolja, što svjetlija, na dobrobit svih onih koji dolaze iza nas. U Hrvatsku dolaze potomci naših iseljenika i druge i treće generacije, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
– Hrvatska je ponosna na svoju dijasporu, ponosna na Hrvate u BiH i na Hrvate diljem svijeta. Ima nas u svim krajevima svijeta, a mnogi od vas daju doprinos domovini. To predstavlja jedno veliko jedinstvo hrvatskog naroda te zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske – rekao je premijer Andrej Plenković.
