Tunel Prenj na Koridoru Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu kada se izgradi bit će jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine.
Na znanstveno-stručnom skupu za tunel Prenj o izazovima njegovog građenja raspravljali su eminentni europski i domaći stručnjaci iz oblasti projektiranja i gradnje tunela. Bila je to prilika da europski stručnjaci iznesu dosadašnja saznanja i iskustva stečena aktivnim sudjelovanjem u projektiranju i građenju nekih od najdužih tunela u Europi (Austrija, Švicarska, Italija), te da se domaći sudionici koji su na izravan ili neizravan način uključeni u projekt izgradnje tunela Prenj, upoznaju o potencijalnim problemima i izazovima pri realizaciji projekta ovih razmjera.
Tunel Prenj bi trebao biti dug oko 10 km i prolazi kroz gorje sa složenim geološkim sastavom. To je prvi ovakav tunel u BiH koji prelazi granicu od 6 km, te ukoliko se izgradi, bit će među 22 ovakva tunela u svijetu.
Osim složene geološke strukture, sigurnost u prometu u ovako dugim tunelima, jedan je od prioriteta koji treba razmotriti prilikom projektiranja. U tunelu bi bila projektirana 34 poprečna prolaza za pješake i vozila koja bi omogućila da se sudionici sigurno sklone u drugu cijev ukoliko dođe do incidentne situacije u tunelu.
Da bi se osigurala sigurnost sudionika u prometu prilikom požara bitno je projektirati ventilaciju u tunelu koja će onemogućiti širenje požara prije dolaska vatrogasnih vozila. Ventilacija ovako dugog tunela bi zauzela veliku površinu tunelske cijevi i zahtijevala bi smještaj velikih ventilatora na ulazu i izlazu tunela za koje bi bilo potrebno izgraditi duge portalne konstrukcije. Jedna od tema o kojoj se također raspravljalo odnosila se na izbor metode gradnje tunela.
Skup su organizirali Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, a implementator je bilo Udruga inženjera geotehničara u Bosni i Hercegovini.
Predavači na skupu su bili Peter Schubert, Alun Thomas, Johannes Kleberger, Gosta Ericson i David Rajšter, a nazočili su i predstavnici domaće vlasti na čelu sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, direktori Cesta i Autocesta Federacije BiH, predstavici građevinskih tvrtki i drugi.
Premijer Novalić je naglasio kako planina Prenj predstavlja najveću prirodnu prepreku na Koridoru Vc i da bi taj tunel dug 10 km bio deveti najduži u Europi.
-Zato smo organizirali ovaj skup sa priznatim stručnjacima iz Austrije i Švicarske kako bi nam ukazali na opasnosti i prednosti koje možemo iskoristiti pri izgradnji tunela – izjavio je Novalić.
Precizirao je da su sredstva za izgradnju već osigurana od Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke za pristupnu dionicu od Ovčara do Konjica – 170 milijuna eura, za sam tunel koji s jednom cijevi košta 240 milijuna eura, te za dionicu od tunela do Vrapčića još 170 milijuna eura.
-Dionica bi bila funkcionalna uz dodatak poddionice Mostar-sjever što bi ukupno koštalo 820 milijuna eura i postoji zatvorena financijska konstrukcija između EBRD-a, EIB-a, a i bh. banke bi osigurale 450 milijuna KM – pojasnio je Novalić.
Naglasio je da bi izgradnja te dionice značajno poboljšala prometnu prohodnost BiH jer bi put od Sarajeva i Mostara mogao trajati manje od sata, a međunarodni koridor bi privukao promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu.
Profesor na Fakultetu za promet i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Nedžad Branković izjavio je da je tunel Prenj u tehničkom, investicijskom i građevinskom smislu jedan od najvećih izazova pred kojima se nalazi naše društvo.
Naglasio je ulogu znanstvene i stručne zajednice, donositelja ovakvih kapitalnih odluka, kao i implementatora ovakvih projekata, da se postigne najkvaliteniji omjer utroška investicijskih sredstava i efekata koje trebamo dobiti građenjem takvog objekta.
Jedan od predavača na skupu, neovisni projektant tunela Alun Thomas naglasio je kako se radi o zahtjevnom terenu i kompleksnoj gradnji napominjući da postoje samo 22 ili 23 tunela u cijelom svijetu koji su duži od tunela koji bi išao kroz planinu Prenj.
Slovenski stručnjak za izgradnju tunela David Rajšter ocjenio je da je najvažnije odrediti optimalnu trasu, te da treba voditi računa o “osjetljivom okolišu i vodnim resursima na tom području”.
Zaključci s ovoga skupa naknadno će biti upućeni nadležnim institucijama na razmatranje.
Pogledajte video simulaciju dionice autoputa Vc – Konjić – Mostar Sjever (Tunel Prenj).
