“Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić zlouporabio je UN budući da je u New Yorku iznosio vlastite stavove, a nije imao suglasnost tročlanog predsjedništva”, kazao je u nedjelju hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, referirajući se na Komšićevu izjavu da danas pojedinci u Hrvatskoj niječu činjenicu da je u razdoblju NDH počinjen genocid nad Srbima, Romima i Židovima.
“Komšić je zloporabio govornicu Opće skupštine UN-a budući da je iznosio vlastite stavove i nije imao suglasnost tročlanog predsjedništva, što je uobičajena praksa. Njegov narativ je njegov osobni stav”, rekao je Grlić Radman u nedjelju u izjavi novinarima.
“Komšić je istaknuo apsurdnu činjenicu da se sa začuđujućom upornošću i dan danas u entitetu Republika Srpska institucionalno niječe genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici i Podrinju, ali i da se, prije svega u susjednoj Hrvatskoj, kroz javno i političko djelovanje pojedinaca niječe zločin genocida nad Srbima, Romima i Židovima u Drugom svjetskom ratu u sklopu kvislinške tvorevine NDH”, stoji u priopćenju iz njegova ureda.
Grlić Radman upozorio je da u svakom demokratskom društvu postoje “pojedinci koji odstupaju od dominantnih vrijednosti za koje se zalaže pojedino demokratsko društvo”, a da Hrvatska oduvijek osuđuje sve totalitarne režime.
“Hrvatska se odredila i osudila sve totalitarne režime, od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a tako i stoji u Ustavu, mi smo okrenuti prema budućnosti pa nas čudi da se on bavi prošlošću umjesto svojim položajem političara u BiH… svojim izjavama i ponašanjem ide u krivom pravcu, on djeluje destabilizirajuće ne samo na položaj sva tri konstitutivna naroda nego i na susjedne zemlje“, zaključio je Grlić Radman.
Izrazio je pritom čuđenje što Komšić nije osudio deklaraciju SDA koja govori o unitarnoj BiH.
Govoreći o Komšiću, naglasio je ponovno da “Hrvatska i dalje snažno naglašava da on nije izabran voljom hrvatskog naroda, što je protivno duhu i slovu washingtonskog i daytonskog sporazuma, on ne predstavlja hrvatski narod”.
Komšić bi se više trebao baviti, smatra hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova, reformskim procesima, vladavinom prava, demokratskim vrijednostima u BiH, imati viziju budućnosti, mira i stabilnosti, a RH od prvog dana podržava cjelovitu BiH s jednakopravnošću tri konstitutivna naroda. Uz to, Hrvatska podržava i europsku budućnost Bosne i Hercegovine. Onaj tko želi biti lider mora imati viziju budućnosti, rekao je.
Dodao je da je u subotu posjetio Banju Luku, gdje su danas Hrvati iznimno malobrojni za razliku od razdoblja prije rata, ali da ondje Komšić još nije bio.
Ministar Grlić Radman u Banjoj Luci
Podsjetimo, ministar Grlić Radman boravio je 28. rujna 2019. u Banjoj Luci, gdje se sastao s potpredsjednikom Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, Josipom Jerkovićem, te banjolučkim biskupom monsinjorom Franjom Komaricom.
S dopredsjednikom Jerkovićem ministar Grlić Radman razgovarao je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok je tijekom posjeta Biskupskom ordinarijatu te susreta s biskupom Komaricom istaknuo snažnu potporu djelovanju Biskupije u nastojanjima osigurati opstanak i ostanak Hrvata u BiH, s obzirom na tešku situaciju i patnju koju su oni prošli u proteklih 30 godina.
“Skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini ustavna je obveza Republike Hrvatske te se provodi kontinuirano u cilju opstojnosti hrvatskoga naroda, kao jednoga od triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. U interesu je Republike Hrvatske da Hrvati u BiH žive i ostvaruju svoja prava po Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH te da ostanu u svom zavičaju. Obveza nam je zauzeti se za interese jednakopravnosti, a posebice za BiH u cjelini kao funkcionalnu državu s europskom perspektivom – i Republika Hrvatska je tu najvjerniji podupiratelj BiH”, naglasio je ministar Grlić Radman.
Tijekom posjeta Banjoj Luci ministar je posjetio trapističku opatiju “Marija Zvijezda”, koja je dio katoličke i hrvatske baštine, no također i europske baštine.
Ministar Grlić Radman obišao je i Katolički školski centar „Ivan Merz“ – pravi primjer uključivosti i tolerancije. Posjetio je, također, Socijalni centar Caritasa banjolučke biskupije „Ivan Pavao II.“, gdje ga je monsinjor Miljenko Aničić, ujedno i direktor Biskupijskog Caritasa, upoznao s aktivnostima, radom i potrebama centra.
Narod.hr