Povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma u Sarajevu je održana Međunarodna konferencija „Održivi turizam“ u organizaciji Ambasade Republike Slovenije, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih poslova Bosne i Hercegovine i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Konferencija je okupila ključne aktere turizma u Bosni i Hercegovini predstavnike državnih i federalnih institucija i privatni sektor. Teme su obuhvatile stanje i perspektive razvoja održivog turizma s naglaskom na uvođenje novih tehnologija, digitalizaciju, održivi razvoj i zapošljavanje. O razvoju turizma u Bosni i Hercegovini govorila je prof. dr. Mirjana Milićević.
Kako se razvija turizamu Bosni i Hercegovini?
Prema podacima iz 2017. godine, direktni doprinos turizma u BDP-u je iznosio 350,00 milijuna eura (2,3% ukupnog BDP-a), a predviđa se porast od 5,6% godišnje u razdoblju od 2017-2027. U 2016. turizam je direktno podržavao 22.000 radnih mjesta i očekuje se zapošljavanje 30.000 ljudi direktno i indirektno do 2027. Sektor turizma, koji raste brže od ostalih gospodarskih sektora, predstavlja povezivanje među različitim kulturama i regijama na globalnoj razini.
U kojem smjeru trebamo razvijati turizam?
Poseban tretman u sektoru turizma nameće svijest o očuvanju okoliša zato se stavlja naglasak na održivi razvoj turizma i ono još važnije način i upravljanje turizmom u prostoru. S obzirom da je Bosna i Hercegovina zemlja sa puno prirodnih potencijala važno je pratiti odnos i ponašanje turista u prostoru. Za to je potrebno razviti sustav održivog razvoja u prirodi i ruralnih područjima. Iako postoje bojazni oko devastacije prostora dolaskom turista, svjedoci smo da je turizam osnovna grana razvoja i generator ostalog gospodarstva u ruralnim ali i urbanim područjima. U današnje vrijeme kad je smanjen udio učinkovitosti gospodarstva u drugim sektorima, turizam potiče razvoj drugih grana od poljoprivrede, proizvodnje hrane, ugostiteljstva, prometne i druge infrastrukture do smještaja, edukacije, tradicijskih djelatnosti što podiže kvalitetu života i otvara nova razna mjesta.
Zapošljavanje u turizmu?
Zapošljavanje je također ključno pitanje jer sustavno razvijen turizam zahtjeva veći broj ljudi i omogućuje stalno otvaranje različitih popratnih radnih mjesta. Turizam je generator razvoja u području koje ga primjenjuje. Imamo pozitivne primjere u svim područjima koja posjećuju turisti. Od općina u izumiranju kao što je Ravno turizam je potaknuo razvoj, novo zapošljavanje, obnovio infrastrukturu i doveo općinu do poželjnog mjesta za život. Planinsko područje Blidinja danas je jedno od najpoželjnijih mjesta u Hercegovini, Kravice su otvorile nova radna mjesta i to sve za mlade ljude, Čapljina i Stolac postaju međunarodne destinacije manifestacijskog turizma i niz sličnih primjera. Ovo je prevažna tema s obzirom da ljudi, a posebice mladi sve više odlaze u druge europske zemlje u potrazi za poslom.
Razvoj turizma prate novi trendovi. Koji?
Poseban naglasak stavljen je na digitalnu transformaciju kojom se želi podići svijest o važnosti digitalnih tehnologija u razvoju turizma. Značaj digitalne transformacije u turizmu je nezamjenjiv u povezivanju dionika u turizmu, promociji i uspostavi efikasnog poslovanja. Svijet je postao globalno turističko tržište i putem interneta može se u svakom trenutku vidjeti svaka destinacija. Osim toga, moramo biti u skladu s potrebama turista jer oni traže nove doživljaje, a Internet tu igra ključnu ulogu.Internet je postao platforma za odabir destinacije, pretraživanja ponuda i stvaranja iskustava, ali su isto tako inovacije i digitalizacija postale važan dio poslovanja svakog turističkog sustava. Svjesni smo važnosti digitalne transformacije bez koje niti jedna destinacija ne može efikasno raditi i razvijati se. Stoga su naše preporuke donosiocima odluka išle u smjeru razvoja turizma kroz nekoliko segmenata, digitalizacija, inovacije, održivi razvoj, obrazovanje i zapošljavanje.
Tko je nadležan za razvoj turizma u BiH?
Razvoj turizma je pod odgovornošću entiteta i kantona/županija, ali nedostatak koordinacije između različitih institucija u sektoru, kao i nepostojanje direktne suradnje s privatnim sektorom se i dalje smatra preprekama. Turizam je važan za lokalne zajednice jer može stvoriti zaposlenje i generirati prihode, a ruralni turizam može podržati lokalni ekonomski razvoj, ali treba biti bolje organiziran. Turizam se sastoji od malih i srednjih poduzetnika koji se suočavaju sa sličnim problemima kao i u ostalim sektorima. Međutim, dodatni izazov s turizmom je potreba za bliskom suradnjom privatnih i javnih zainteresiranih strana. Postoje mnoga područja u kojima BiH može razviti turizam, povezujući ga s ruralnim turizmom, turizmom kulturne baštine i avanturističkim turizmom na otvorenom. Turisti kratko borave u BiH zbog slabe turističke ponude, to znači da je nužno proširenje ponude na više mjesta za posjete i druge zabavne aktivnosti. Ruralni turizam bi mogao potaknuti lokalni razvoj i vratiti ljude u ruralna područja ali treba biti bolje organiziran.
Radite na izradi Strategije razvoja Federacije BiH za sektor turizma. Što izdvajate kao preporuke za učinkovit razvoj turizma?
Teško je izdvojiti samo nekoliko stavari kad ova djelatosti zahtjeva organiziran sustav ali moramo raditi na onom što imamo a to je iskoristiti geografski položaj za razvoj gastro, ciklo i vjerskog turizma, nastaviti pripremati i pisati projektne prijedloge za prijavu na natječaje iz fondova EU, poboljšati promotivne aktivnosti za „preotimanje“ gostiju iz ostalih mediteranskih zemalja, u kojima je loša sigurnosna situacija, povećati broj gastro manifestacija radi stvaranja imidža gastro destinacije kroz Storytelling,usvojiti strategiju razvoja turizma i pridržavati se, povezati ruralna područja sa većim turističkim centrima Hrvatske radi lakšeg dolaska turista, unaprijediti cestovnu infrastrukturu, povećati broj smještajnih kapaciteta u hotelima kroz izgradnju novih i obnovu postojećih, poticati otvaranje zabavnih sadržaja van sezone, radi produljenja iste, smanjiti papirologiju potrebnu za obnovu objekata u ruralnim područjima, omogućiti uključivanje lanaca vrijednosti poljoprivrednih proizvođača ruralnih područja sa turističkom ponudom.
