U povodu još jednih uspješno organiziranih, 64. Dana berbe grožđa – Brotnjo 2019. novinari Večernjeg Lista BH razgovarali su s načelnikom općine Čitluk Marinom Radišićem.
U kojoj je mjeri turističko-kulturno-gospodarska manifestacija Dani berbe grožđa put i način na koji se mogu promovirati veliki gospodarski potencijali Brotnja, ali i šire?
Dani berbe grožđa sa svojim znanstvenim, stručnim, kulturnim, zabavnim, sportskim i ostalim sadržajima prepoznatljiva su manifestacija koja je prerasla okvire Brotnja, BiH i regije. Kao takva, manifestacija koju žitelji Brotnja njeguju već 64 godine, prava je prigoda i put za promociju velikih gospodarskih potencijala Brotnja, ali i šire. Primjerice, na Danima berbe grožđa u gostima smo imali brojne predstavnike diplomatskog zbora koji djeluju u BiH i ovi visoki dužnosnici, ponijevši lijepe dojmove iz Brotnja, na najbolji su način promovirali samu manifestaciju, ali i naše ostale gospodarske potencijale, diljem svijeta.
Manifestacija je i prigoda za susret i predstavljanje lokalnih gospodarstvenika posjetiteljima Dana berbe grožđa, što također doprinosi promociji naših gospodarskih potencijala, među kojima vrhunska vina i istaknute vinarije zauzimaju posebno mjesto.
Koji su najvažniji sadržaji ovogodišnjeg događaja te u kojoj mjeri on može biti prigoda za otvaranje nekih novih gospodarskih procesa od kojih će korist imati svi oni koji se bave uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina?
U mnoštvu zanimljivih sadržaja teško je izdvojiti najvažniji događaj, ali svakako nas raduje da iz godine u godinu imamo izuzetno stručne predavače koji u okviru manifestacije održavaju stručna predavanja za vinogradare i vinare.
Priča o uspjesima vrhunskih broćanskih vina bila bi nezamisliva bez uvažavanja stručnjaka koji svake godine daju svoj doprinos manifestaciji, a naši vinari su, temeljeći svoju proizvodnju na bogatoj tradiciji i uvažavajući savjete stručnjaka, došli do zavidne razine, što nam potvrđuju i izvanredni uspjesi broćanskih vinara na najprestižnijim vinskim festivalima i sajmovima.
Kao prigodu i doprinos otvaranju novih gospodarskih procesa od kojih bi koristi mogli imati i uzgajivači vinove loze vidimo turističke forume koji stavljaju naglasak na turističke i gospodarske potencijale te međunarodne stručne konferencije. Ove godine je održan forum “Upravljanje turizmom”, a nešto ranije imali smo međunarodnu stručnu konferenciju o održivom ruralnom razvoju koja je imala za cilj dovesti do sinergije znanosti i struke te dati odgovor na pitanje kako iskoristiti potencijale za ruralni razvoj.
Koje su aktivnosti ključne kako bi Brotnjo postalo prepoznatljiva lokacija na svjetskoj vinskoj karti?
Brotnjo je srce vinogradarstva i vinarstva u BiH, kraj koji se ponosi autohtonim vinskim sortama žilavkom i blatinom. Vina iz našega kraja prepoznali su i ocijenili odličnim ocjenama najcjenjeniji svjetski stručnjaci i vinoljupci diljem svijeta. S punim pravom možemo reći kako naša vina već zauzimaju istaknuto mjesto na svjetskoj vinskoj karti, no svakako treba nastaviti s aktivnostima na izgradnji imidža vrhunske kvalitete autohtonih hercegovačkih vina.
Hercegovinu svijetu moramo prezentirati kao regiju koja svijetu nudi originalna vrhunska vina, ali uz aktivnosti koje uz mnogo truda provode naši vinari za uspjeh su nam potrebne cjelovite strategije i potpora mjerodavnih institucija na svim razinama.
Možete li se osvrnuti i na neke druge gospodarske kapacitete na prostoru općine Čitluk? Koje su njezine općenite prednosti kada je riječ o gospodarstvu?
Gospodarstvo je pokretač cjelokupnog života i razvoja svakog društva. U općini Čitluk stalno se bilježi porast broja zaposlenih. Međugorje je jedno od najposjećenijih marijanskih svetišta u svijetu. Nakon što je papa Franjo odobrio organiziranje hodočašća u Međugorje, za očekivati je daljnje povećanje broja hodočasnika, a time nova ulaganja u hodočasnički turizam, nova zapošljavanja i daljnji razvoj.
Što bi trebalo raditi kako bi se potencijali u većoj mjeri iskoristili?
Svakako, donošenje novih zakona koji bi omogućili da se potencijali koriste u većoj mjeri. Tu u prvome redu mislim na donošenje zakona o turizmu i boravišnoj pristojbi koji bi osigurali povratak sredstava od boravišne pristojbe kako bi se ta sredstva koristila za unaprjeđenje infrastrukture u mjestima gdje je prikupljena. Po sadašnjem zakonima, ne vraća se ni jedna marka u mjesta gdje je prikupljena boravišna pristojba.
Dolazak velikog broja hodočasnika stvara potrebu za velikim ulaganjima u infrastrukturu mjesta gdje će hodočasnici boraviti. Povratkom sredstava i osnivanjem lokalne turističke zajednice došlo bi do većeg razvoja turizma, kao i ostvarenja gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost vezanu u turizam.
Imamo gospodarske zone u kojima uspješno posluje dosta naših gospodarstvenika. Iako i dalje imamo zahtjeve investitora za dodjelom građevinskog zemljišta kako bi se gradili novi poslovni objekti i zapošljavali novi radnici, to nismo u mogućnosti ostvariti jer još uvijek nisu doneseni propisi koji bi ponovno omogućili lokalnim zajednicama raspolaganje građevinskim zemljištem.
Večernji List