Vinogradarska sezona 2019. je iza nas nekima će ostati u dobrom sjećanju, a neki će je pamtiti kao iznimno tešku i specifičnu. Ako je uspoređujemo s prethodnom godinom 2018-om, značajno se razlikuje po klimatskim parametrima, prinosu i vremenu berbe.
Nakon iznimno rodne 2018., u mnogim vinogradima rodni potencijal je bio iznad očekivanja, no na kraju dosta vinograda je desetkovala peronospora na grozdu. Kvaliteta grožđa zavisila je uglavnom od dobre i pravovremene agrotehnike što se vidjelo kod uzornih vinogradara.
Rezime klime u 2019. sezoni i njen utjecaj na vinogradarsku godinu:
• Proljeće je bilo prohladno i kišovito, a ljeto jako toplo, u nekoliko navrata s ekstremnim temperaturama iznad 40°C
• Vegetacija je krenula kao i obično početkom travnja zavisno od lokaliteta i sorte
• Tijekom travnja i svibnja palo je preko 300 litara kiše, što je bilo više nego dovoljno za primarne infekcije plamenjačom do prve dekade lipnja
• Prosječne dnevne temperature tijekom travnja i svibnja bile su ispod 15 0C, što je značajno usporilo razvoj mladica do cvatnje
• Porast mladica prvih 45 dana do polovice svibnja bio je svega 10-15 cm, a uvjeti su bili idealni za razvoj crne pjegavosti (fomopsisa)
• Cvatnja je počela u prvoj dekadi lipnja i već tada se moglo naslutiti da vegetacija kasni 7-12 dana u odnosu na ranije sezone i tako je ostalo do početka berbe
• Prvi toplotni udar desio se 15. lipnja, kada se temperatura popela iznad 38 0C, a apsolutni maksimumi zabilježeni su 2. Srpnja i 12. kolovoza (maksimalne dnevne temperature iznad 40°C)
• Nakon toplotnih udara u vinogradima su se pojavili simptomi Esce (bolest drveta) koja postaje sve veći problem, a sunčanih opržotina na grozdu (obare) gotovo da nije ni bilo
• Tuče nisu zabilježene, ako su bile sporadično s kišom nije bilo značajnijih šteta na grožđu
• Koncem lipnja na više lokaliteta palo je 60 – 100 litara kiše/m2 što je donekle pomoglo vinogradima da lakše prežive sušni i topli kolovoz
• Nakon kiše u lipnju počela se masovnije pojavljivati pepelnica i plamenjača na vrhovima mladica u vinogradima gdje je bilo primarnog inokuluma ovih bolesti
• Kroz čitavu vegetacijsku sezonu pritisak štetnika je bio značajno manji nego u prethodnim sezonama
Osim klimatskih parametara i njihova utjecaja na vinogradarsku sezonu, evidentno je da opada interes za održavanjem postojećih vinograda, a o sadnji novih malo tko razmišlja. Smjena generacija i masovno iseljavanje mladih ljudi postaju sve veći problem u širok regiju. Sve više ima zapuštenih i neobrađenih vinograda diljem Hercegovine, a ista je situacija u susjednoj Dalmaciji.
Zapušteni vinogradi predstavljaju izvor zaraze i leglo bolesti i štetnika za susjedne vinograde. Cijena radne snage raste iz godine u godinu i teško je naći radnika za rezidbu, prskanje ili pljevidbu. Mnogi vinogradari svjedoče ove godine da su zbog nedostatka radnika u vrijeme prve pljevidbe kasnili sa zaštitom vinograda i zbog toga imali ozbiljne štete od plamenjače i pepelnice na grožđu.
Korisni savjeti za zaštitu vinograda od najznačajnijih bolesti
Najvažnija stvar koju vinogradar treba znati je pravilno planiranje i izbor pripravaka za zaštitu vinograda. Osnovu planiranja čini preventiva na bazifenofaze, klimatskih prilika i vremenske prognoze. Zaštita nikako ne smije čekati završetak agrotehničkih zahvata ili smirivanje vremena. Zaštita koja se planira samo vikendima (najčešće subotom) lako može zbog kišne subote da se produži na 15 dana i tada je teško zaustaviti infekciju.
Ova sezona je počela s kišom i usporenim rastom što je pogodovalo razvoju crne pjegavosti koja se razvija od faze bubrenja i prestaje kad mladice dosegnu 50 – 70 cm. Za njeno suzbijanje treba primijeniti preventivno pripravke na bazi bakra, azoksistrobina ili folpeta (NORDOX, FOLPET, QUADRIS i sl). U zaraženim nasadima obavi se jedna zaštita bakrom u fazi bubrenja pupoljaka, a druga kad mladice dosegnu 15-20 cm (Quadris ili Folpet). Utrošak vode je mali i ne treba štedjeti na kvaliteti pripravka i tretmanu. Problem fomopsisa se vuče iz sezone u sezonu i dugoročno zaraženi vinogradi propadaju.
Plamenjača je u ovoj sezoni imala dobre uvjete za razvoj prije cvatnje, a prve infekcije su se vidjele u cvatnji ili odmah nakon zametanja bobica. Prvi simptomi primjete se na donjim listovima, a do fenofaze kad bobice dosegnu veličinu zrna graška postoji velika opasnost za grozd. Rana infekcija grozda desi se najčešće zbog loše ili neobavljene pljevidbe zaperaka.
Kod izbora pripravaka u ovoj fazi prednost se daje sistemicima, ali malo vinogradara zna da postoji razlika između fungicida i njihovog djelovanja na list i grozd. Ako se koriste sistemici koji nemaju svojstva vezanja na voštane materije bobice zaštita često bude ista kao i kod primjene kontaktnih fungicida. Za zaštitu lišća u fazi intenzivnog porasta mladice potrebno je izabrati tzv. prave sistemike (RIDOMIL ili MIKAL). Ovi sistemici prate rast loze i nude zaštitu lišća s lica i naličja. Za zaštitu bobica do zatvaranja grozda preporuka je koristiti loko sistemike koji imaju tzv. liposolubilna svojstva vezanja za voštanu prevlaku, a jedan od najboljih za tu namjenu je PERGADO.
Dva do tri prskanja sistemicima od početka cvatnje do zatvaranja grozda s proizvodima RIDOMIL, PERGADO i MIKAL nude najveći stupanj zaštite, štose pokazalo odlično i u ovoj sezoni.
Pepelnica(lug) je poseban problem na osjetljivim sortama kao što je Žilavka. Nekad je bila opasnija od plamenjače, ali danas se relativno lako suzbija jer postoji veliki izbor pripravaka iz različitih grupa specifičnog načina djelovanja. Zaštita od pepelnice počinje i završava močivim sumporom (THIOVIT ili sl.). U vrijeme
cvatnje koriste se sistemici tzv. triazoli kao što je TOPAS, a nakon cvatnje do zatvaranja grozda najbolji se pokazao novi fungicid DYNALI, koji ima dvije djelatne tvari i jako dugo rezidualno djelovanje do 14 dana. Za pepelnicu je osim izbora fungicida veoma bitno osigurati prozračnu zonu grozda i kvalitetnu aplikaciju uz dodadatak okvašivača (ljepila).
Zaključci i preporuke za vinogradare:
• Vrlo je važno pravovremeno prskanje za sve bolesti (ne prerano, ali ne i prekasno) po mogućnosti preventivno prije infekcije i ostvarenih uvjeta za infekciju
• Razmake prskanja u preventivi treba prilagoditi uvjetima za infekciju i količini oborina (u kritičnim fazama 6-12 dana)
• Ako se ide u liječenje plamenjače (kurativu) s pripravcima kao što je RIDOMIL, onda prskamo najkasnije 48 sati nakon kiše
• Pepelnica se kod nas primijeti polovicom lipnja, ali osnova zaštite je preventiva od samog početka vegetacije. Za kurativu najbolji se pokazao DYNALI
• Ako nakon prskanja padne više od 30-40 litara kiše, zaštitu treba ponoviti najkasnije za 7 dana (najbolje sistemikom koji ima kurativna svojstva)
• U vrijeme intenzivnog rasta lisne mase do kraja cvatnje preporučavaju se sistemični pripravci koji bolje štite list (RIDOMIL, MIKAL i sl.).
• Za zaštitu grozda od zametanja bobica do zatvaranja
grozda veoma su bitna biokinetička svojstva fungicida (PERGADO se pokazao najbolji)
• Utrošak vode treba prilagoditi volumenu lisne mase, a dozu površini vinograda
• Oprezno s novim atomizerima koji koriste manje od 1.000 litara vode/ha (koncentraciju s uputstva treba povećati proporcionalno smanjenju utroška vode)
• Koristite savjete agronoma jer ima jako puno pogrešaka u pravilnoj primjeni i izboru pripravakaza zaštitu vinove loze
mr.sci. Danko Tolić / Magazin DBG 2019
