Područje Brotnja poznato po proizvodnja autohtonih vinskih sorti grožđa žilavke i blatine i istoimenih vrhunskih vina koja stoljećima uspješno pronose dično ime Brotnja diljem svijeta.
Trenutačno u čitlučkoj općini ima oko 1.200 ha plantažnih vinograda, od čega oko 1.000 ha u privatnom, te od 250 ha plantažnih vinograda u vlasništvu Vinarije Čitluk.
U tom najvećem vinogorju u Bosni i Hercegovini svake se godine u prosjeku proizvede se 1.100 do 1.300 vagona autohtonih vinskih sorti grožđa žilavke i blatine, koje se po najsuvremenijim tehnološkim procesima u Vinariji Čitluk i 40-ak mini vinarija preradi u istoimena vina vrhunske kvalitete.
Vrijedni broćanski vinogradari i vinari gotovo su do savršenstva su ovladali tehnologijom proizvodnje grožđa i vina, a tu tradiciju stoljećima čuvaju i uspješno prenose na mlađe naraštaje. Slobodno se može reći da u Brotnju gotovo i ne postoji obitelj koja se ne bavi proizvodnjom grožđa i vina. Vinogradarstvo i vinarstvo u broćanskom kraju naprosto je postalo način razmišljanja i života svih ljudi.
Počela selektivna berba ranijih vinskih sorti grožđa
Budući da je prije dva dana na plantažnom vinogradu Vinarije Čiltuk u Krućevićima počela selektivna berba nešto ranijih vinskih sorti grožđa, jučer smo doc. dr. sc. Tihomira Prusinu, glavni enolog Vinarije Čitluk, zamolili da nam nešto više kaže o ovogodišnjoj vinogradarskoj godinu, urodu i kvaliteti grožđa te očekivanoj kvaliteti broćanskih vina:
– Ovogodišnja vinogradarska godina bila je jako teška i jako zahtjevna. Naime, u svibnju kad loza cvate, kad se zameću bobice, pala je iznadprosječna količina oborina koja je uzrokovala pojedine bolesti u vinogradima, u prvom redu peronospore. Međutim, nije samo peronospora, jer se u vinogradima, posebice kod mladih proizvođača, dogodila i palež cvijeta, zapravo sušenje cvijeta, što je uzrokovalo da na pojedinim trsovima nema ni bobice grožđa. Kad govorimo o peronospori ili plamenjači, treba reći da iako ona napada, ostaje nekoliko bobica na grozdu, a ostali dio se osuši. Kad je riječ o paleži ili sušenju cvata vinove loze, tada nemate ni jedne jedine bobice na trsu. U Hercegovini imate vinograda u kojima se ne može ubrati ni ceker grožđa. Hvala Bodu vinogradari su se potrudili, malo su češće zaštićivali vinovu lozu, baš kao i Vinarija Čitluk i drugi ozbiljni proizvođači grožđa. Potrudili su se i na vrijeme su zaštićivali vinovu lozu i uspjeh sigurno neće izostati – rekao je enolog Prusina , te o urodu grožđa dodao.
Kvaliteta grožđa iznadprosječna, a urod malo ispod prosjeka
– Što se tiče količine grožđa, ja bih ovogodišnju berbu usporedio s prošlogodišnjom u kojoj je urod bio enormno visok. Naime, 2017. godine zbog pozebe bio je vrlo mali urod, a prošle godine urod je bio izuzetno visok. Lani su dobri proizvođači obavljali i „zelenu berbu“ grožđa da bi smanjili urod grožđa po trsu i tako dobili kvalitetno grožđe za vrhunska vina… Mogu reći da je 2018. vinogradarska godina bila godina kvantitete, tj. količine. Ovogodišnja godina zasigurno će biti godina kvalitete jer je urod prosječan i ili malo ispod prosjeka što nas veseli (naravno kod onih vinogradara koji su lozu na vrijeme zaštitili). To znači : manji urod jednako je bolja kvaliteta grožđa – kaže enolog Prusina.
– Prije dva dana Vinarija Čitluk je započela sa selektivnom berbom jer svaka sorta grožđa dozrijeva u različito vrijeme. Vranac u dolini Neretve dozrijeva 15 dana, a nekada i ranije , u odnosu na blatinu i žilavku na području Brotnja. Selektivna berba se vrši i kada se pojavi trulež grožđa, koje, Bogu hvala ove godine nema jer je ljeto bilo jako sunčano i toplo. Nas raduje manji urod grožđa jer je to uvertira za bolje vino – rekao je T. Prusina.
– Za Vinariju Čitluk i Broćansko vinogorje rekao bih da se očekuje jedna iznadprosječna kvaliteta grožđa, a da će kvantiteta biti nešto niža od prosjeka. Tko je na vrijeme zaštitio vinovu lozu može se nadati da će imati jako dobra vina – kaže doc. dr. sc Tihomir Prusina, prvi doktor enologije u Hercegovini, te posebice ističe :
– Brotnjaci nisu samo dobri vinogradari, već su u posljednjih 25 do 30 godina postali i jako, jako dobri vinari jer prate moderne tehnike i tehnologije proizvodnje vina, odnosno idu u korak s vinarima u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama u proizvodnji vrhunskih vina. Suvremena tehnika i tehnologija nam je sigurno na razini najvećih svjetskih vinarskih i vinogradarskih zemalja – tvrdi Prusina i naglašava kako urodom i kvalitetom grožđa zadovoljan.
Grožđe će brati i dva moderna vučna berača
Prema njegovim riječima osim Vinarijinih djelatnika u ovogodišnju berbu uključena će biti dva najsuvremenija vučna berača grožđa koji zamjenjuju po 50-ak berača, a koji mogu raditi i noću jer imaju senzore. Jedino, kaže, da se bijelo grožđe za Kameno i ostala vrhunska vina mora brati isključivo ručno jer je to jedan od preduvjeta da vino bude još kvalitetnije.
Što se tiče otkupa, Prusina kaže da će Vinarija Čitluk kao i do sada prije obrati vlastito grožđe, a potom će otkupljivati tržišne viškove grožđa vinogradara te naglasio kako će se od broćanskih vinogradara otkupiti svaki kilogram grožđa.
Tekst i foto: Mile PAVLOVIĆ
