Bosna i Hercegovina uvozi čak 92% hrane koju građani jedu, poručili su Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Tijekom zbrajanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za šest mjeseci ove godine, upozoreno je kako konzumiramo domaće proizvode u vrlo malim količinama.
Komentirajući ove podatke, Milanka Drinić, profesorica Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka, smatra kako imamo uvjete za proizvodnju mnogo više hrane.
To se, dodaje, odnosi na sve sektore poljoprivrede, uključujući i ratarstvo, voćarstvo, te proizvodnju mesa i mlijeka. Međutim…
“Imamo niz problema kada govorimo o samoj proizvodnji, a koji se odnose, recimo, na zastarjelost tehnologije, nedostatak radne snage i slično”, rekla je Drnić za Nezavisne Novine, koja smatra kako je hrana koju proizvodimo kvalitetnija od uvozne.
Njezino mišljenje dijeli i Enes Hasanović, tajnik Udruge poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanske županije, koji naglašava kako je naša proizvodnja pod kontrolom, dok BiH ne može kontrolirati proces proizvodnje u drugim državama.
“Mi, recimo, zbog ograničenih materijalnih sredstava manje koristimo umjetnog gnojiva, što također utječe na kvalitetu hrane. Mogli bismo je proizvoditi znatno više, ali s ovakvom vlašću, koja je od poljoprivrede digla ruke, to je nemoguće. Naši poljoprivrednici su vrijedni, ali, na primjer, ovdje kod nas ima jedno polje na kojem je sigurno 45-55% neobrađene zemlje, koja zarasta”, kaže Hasanović.
Nihad Bajramović, tajnik VTK BiH, iznio je podatak kako bh. tržište pokriva tek 8% domaće proizvodnje te je ocijenio je kako gospodarstvo ima vrlo malo vremena kada su u pitanju reforme.
“One se moraju brzo provoditi, jer još vrlo malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage”, naglasio je Bajramović.
Zbrajajući vanjskotrgovinsku razmjenu u prvih pola godine, rekao je kako je deficit porastao za 12,11% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
On je naveo kako je izvoz za šest mjeseci ove godine iznosio šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 0,05% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Uvoz je iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43%, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,4%.
“Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na većinu europskih zemalja, potrebne su povećane investicije, kojih opet ne može biti sve dok ne budu provedene reforme sadašnjeg stanja, te osigurana vladavina prava i da uvedemo standarde koji vladaju u EU. Ne možemo imati naše standarde, a poslovati s EU kao našim najvažnijim partnerom u vanjskotrgovinskoj razmjeni”, istakao je Bajramović.
Belma Hasić, stručni suradnik Vanjskotrgovinske komore za makroekonomski sustav, rekla je kako su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH za šest mjeseci ove godine bili Njemačka sa 14,43%, Hrvatska sa 12,59%, Italija 11,82%, te Srbija sa 11,09%.
Zanimljivo, zabilježen je pad izvoza u Tursku od 25,19% u odnosu na prošlu godinu, a razlog nije iznenađujući – pišu Nezavisne Novine.
“Dogodio se pad izvoza mesa, točnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100%, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Turskoj”, pojašnjava Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH.
