„Metastaze jedne revolucije – Uspostava komunističko-partizanske vlasti u zapadnim dijelovima Hercegovine“ nova je knjiga prof. dr. Ivice Šarca.
Prof. Šarac u svojoj novoj knjizi na znanstven način obrađuje razdoblje od dolaska jugoslavensko-partizanskih postrojbi u zapadne dijelove Hercegovine i uspostave prve komunističke vlasti do završetka procesa ovladavanja navedenim prostorom. „Metastaze jedne revolucije“ druga je knjiga iz planiranog troknjižja prof. dr. Ivice Šarca predstavljena je u utorak u Hotelu Brotnjo.
O knjizi, koja je rezultat pretraživanja izvorne građe u arhivskim ustanovama u Mostaru, Zagrebu i Beogradu, govorili su: prof. dr. Božo Goluža, dr. fra Robert Jolić i autor knjige koji nakon „Kulture selektivnog sjećanja“ i u „Metastazama jedne revolucije“ nastavlja obrađivati genezu stereotipa o hercegovačkim Hrvatima.
Izvedbom glazbene teme iz filma „Misija“ predstavljanje su otvorile Katja Krolo Šarac i Marijeta Šarac, nakon čega je prof. dr. Božo Goluža, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i glavni urednik izdavačke kuće „Crkva na kamenu“ dao svoj osvrt na knjigu koja je 154. nakladničko ostvarenje spomenute izdavačke kuće.
– Kao što je autor u svojoj prvoj knjizi, bez ikakva sustezanja, iznosio činjenično stanje potkrijepljeno dokumentima u svezi početka Drugoga svjetskog rata na našim prostorima i stvaranja NDH, tako u ovoj drugoj knjizi, koja obrađuje događanja od jeseni 1944. do proljeća 1945., sine ira et studio iznosi činjenice, dakako i ovoga puta isključivo na osnovi dokumenata. Valja primijetiti da za ovakav pristup, za koji se opredijelio prof. Šarac, s obzirom na prostor i vrijeme u kojemu živimo, treba imati hrabrosti. Naime, neki povijest smatraju „statičnom“ znanošću, tj. ono što je jednom rečeno, zapečaćeno je za sva vremena. Ako se netko usudi dirnuti u te „stupove povijesti“ proglasi ga se revizionistom, što bi u njihovim diskursu značilo krivotvoriteljem povijesti – kazao je prof. dr. Goluža, objasnio dvoznačnost naslova i zaključio da „Metastaze jedne revolucije“ ne pripadaju u beletristiku, nego su izrazito znanstveno djelo.
Prof. dr. Božo Goluža jedan je od recenzenata knjige, dok je drugi recenzent dr. fra Robert Jolić, koji je također dao svoj osvrt na knjigu.
– Autor se, u maniri vrsnog i profesionalnog povjesničara, potrudio oko svih elemenata koji jednu ovakvu studiju čine vrijednim i nezaobilaznim djelom vezanim za tematiku Hercegovine i Drugoga svjetskog rata. Ponajprije, potrudio se pronaći relevantne izvore, jer bez njih je svaka studija manjkava i uvijek podložna mogućnosti pogrješna ili barem pristrana zaključivanja. Potrudio se otići u Beograd, gdje je u Vojnom arhivu pronašao nadasve vrijedna izvješća partizanske provenijencije koji su, usuđujem se reći, bili najplodonosniji i najkorisniji za konačno oblikovanje zaključka. Već je prije autor pronašao brojne presnimke izvornih dokumenata koje su čuvaju u Arhivu Hercegovine, a različite su provenijencije, dakle svih sudionika rata. Ako se tome dodaju i brojni drugi izvori, iz raznih drugih arhiva, što u Hercegovini, što dalje, državnih, crkvenih, kao i brojne zbirke raznovrsne građe, a da o literaturi i ne govorimo, onda se stvorila uistinu jedna respektabilna podloga koja je autoru omogućila veoma prodoran i dubok uvid u onodobna zbivanja – kazao je dr. fra Robert Jolić.
Franjevac i povjesničar također je istaknuo kako prof. Šarac u svojoj knjizi „paralelno“ prati dokumentaciju iz različitih izvora koja obrađuje iste događaje, ali i da je narod u Hercegovini „narodno-oslobodilačku vojsku“ doživljavao kao zločinačku.
Nakon što su recenzenti dali svoje osvrte na knjigu i sam autor obratio se velikom broju nazočnih u hotelu Brotnjo i to uputivši riječi zahvale svima bez čije suradnje, pomoći i podrške knjiga ne bi ugledala svjetlo dana.
U završnom promišljanju svoje knjige autor je zapisao kako se nasilje vrti u krug, pri čemu se izmjenjuju počinitelji i žrtve. Baš kao i u napisanim knjigama iz triologoije izmjenjuju se i godišnja doba, no nasilje ne prestaje nakon zime 1945. godine. Potvrđuje to i pjesma „Sude mi“, napisana u novijoj povijesti, koju su izvele Marijeta i Leonarda Šarac.
Već smo kazali kako prof. Šarac o teškim vremenima za hrvatski narod planira progovoriti kroz historiografsku triologiju, a o čemu planira pisati u trećem dijelu postalo je jasno nakon što je Sanja Pehar pročitala ulomak knjige „Metastaze jedne revolucije“ koji nosi naslov „Baština komunizma“.
U ovom odlomku istaknuta je činjenica kako o razdoblju od 1945. do 1990. još uvijek nerado pričamo i imamo malo objavljenih knjiga te da je posebno malo provjerljivih, provjerenih, kritički obrađenih i znanstveno napravljenih studija o životu s komunistima, u komunizmu i pod komunizmom.
Citluk.ba
