Evidencije službi za zapošljavanje u BiH su trenutno “siromašnije” za više od 100.000 imena u odnosu na tri godine ranije. U ožujku ove godine imali smo 423.419 nezaposlenih, a u istom mjesecu 2016. njih 530.370, pišu Nezavisne novine.
Dok sindikalci tvrde da je ovaj pad posljedica iseljavanja stanovništva, statističari su, s druge strane, izračunali da je i zaposlenost porasla.
“U ožujku 2019. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 822.275”, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH, dok smo, po istom izvoru, u ožujku 2016. imali 721.633 radnika. Adis Kečo, stručni suradnik za pravne poslove u Savezu samostalnih sindikata BiH, smatra da je odliv stanovništva utjecao na statistiku koja pokazuje broj nezaposlenih.
“Radna snaga koja u BiH traži posao ne može ga pronaći i odlazi u inozemstvo da bi se zaposlila. Također, svjedoci smo da postoje i radnici koji ovdje imaju zaposlenje, pa se odjavljuju s posla, što vjerojatno ima za posljedicu da se i sa službi za zapošljavanje povlači određeni broj radnika kako bi se nadomjestio taj broj”, kaže Kečo za Nezavisne.
Stoga se, kako kaže, ne može govoriti o gospodarskom rastu u smislu da je povećan broj tvrtki i jačanju gospodarstva jer smo od toga, ocjenjuje, daleko.
“Mi ne raspolažemo podacima da je istovremeno došlo i do porasta broja zaposlenih, ali ono što znamo jeste da ljudi gotovo svakodnevno ostaju bez posla”, navodi Kečo te ističe da je to u ovom trenutku jedan od ključnih problema. Na probleme se žali i poslovna zajednica, koju, tvrdi, muči nedostatak kadrova u svim gospodarskim granama.
“Ne postoji više nijedna grana gospodarstva kojoj ne nedostaje odgovarajućih kadrova. Suočeni smo i s odlaskom radno sposobnog stanovništva, pa i najboljih radnika. Mi sada imamo primjere da naše tvrtke nisu u mogućnosti preuzeti nove poslove i proširiti postojeće ugovore ili potpisati nove, pošto ne mogu osigurati adekvatnu radnu snagu”, kaže za Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS.
Ukoliko novi naraštaji ne žele da i njihova imena budu na evidenciji službi za zapošljavanje, preporučuje im se da oprezno biraju zanimanje. Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, apelirao je nedavno na mlade ljude da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primijene na radnom mjestu.
Kako je priopćeno iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja su ona u vezi s IT sektorom (IT inženjer, softver inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalist. Osim ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima najviše na evidencijama nezaposlenih. Najveća potražnja je za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za trgovce i ugostitelje, posebno konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka te radnici u call-centrima.
