Papa Franjo dopustio je službena hodočašća u Međugorje, tj. da ih organizira Crkva, župe, biskupije i redovničke zajednice, što dosad nije bilo moguće.
To je, praktički, povijesni događaj za Međugorje s razine službene Crkve, od početka ukazanja prije gotovo 38 godina jer se polako skidaju sve anateme s toga jedinstvenog fenomena u svijetu, gdje se, prema navodima vidjelica, Blažena Djevica Marija i dan-danas ukazuje.
Zajedno pročitali vijest
Vijest o Papinu potezu bila je toliko važna da su je u nedjelju ujutro zajedno pročitali apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto (na talijanskom jeziku) i apostolski upravitelj župe Međugorje mons. Henryk Hoser (na hrvatskom jeziku) na jutarnjoj misi u osam sati, koju je, zbog važnosti, prenosio i Radio Mir Međugorje.
“Papa Franjo odredio je da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje, uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja, koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane Crkve, tj. da ne stvaraju na bilo koji način zabludu i dvosmislenost u doktrinalnom smislu. Isti kriterij moći će biti primijenjen na pastire svakog reda i stupnja koji žele poći u Međugorje i tamo slaviti i suslaviti na svečan način”, izrekao je na kraju mise mons. Hoser Papinu odluku, kojom je, praktički, posve otvorio vrata i službenom priznanju Međugorja kao svetišta.
Kao što se vidi iz Papinih riječi, on i dalje naglasak stavlja na pastoralni dio međugorskog fenomena, ne želeći ulaziti u sama ukazanja, o kojima je sud donijelo posebno povjerenstvo koje je formirao još papa Benedikt XVI., a koje je vodio kardinal Camillo Ruini i koje se pozitivno izjasnilo o prvih sedam, tj. deset dana međugorskih ukazanja i koja bi, najvjerojatnije, Sveta Stolica mogla priznati upravo prema nalazima Ruinijeva povjerenstva, odnosno, nastaviti proučavati ona nakon njih, kako je zaključilo povjerenstvo. Sasvim je izvjesno da je na ovu odluku utjecao dosadašnji rad Papina čovjeka za Međugorje, mons. Henryka Hosera, koji je upravo po nalogu Svetoga Oca preuzeo upravljanje međugorskom župom i došao da bi poboljšao pastoral u Međugorju, gdje je najavio natkrivanje otvorenog oltarskog prostora, izgradnju kapelice klanjanja, dovođenje stalnih svećenika za pastoral najbrojnijih nacija koje dolaze u Međugorje… A sve to govori da se radi o najozbiljnijoj namjeri Vatikana da službeno prizna Međugorje.
Ukazanja će, očito, još pričekati neko vrijeme, iako je izvjesno da je Papin stav o njima pozitivniji nego što se misli. On ga je, naime, otkrio istom zgodom u zrakoplovu kada se prije dvije godine vraćao iz Fatime, spomenuvši da Isusova majka nije službenica u poštanskom uredu, ali nakon toga otkrio i kako je on spasio Međugorje od Kongregacije za nauk vjere, koja je tada bila pod vodstvom kardinala Gerharda Mullera, kojemu kasnije nije produljio mandat.
“Krajem 2013. i početkom 2014. primio sam rezultate Povjerenstva kardinala Ruinia. U povjerenstvu su bili dobri teolozi, biskupi, kardinali… Vrlo dobri. Kao i Povjerenstvo. Izvješće Ruinija bilo je vrlo, vrlo dobro. Zatim su u Kongregaciji za nauk vjere bile dvojbe, a Kongregacija je osudila mogućnost da se pošalje sva dokumentacija svakom od članova Ferija Quarta (jednomjesečni sastanak u Kongregaciji za nauk vjere koja raspravlja o aktualnim slučajevima – op.), čak i ona koja se činila suprotnom Ruinijevu izvješću. Primio sam obavijest, sjećam se da je bila subota kasno navečer. I nije se činilo ispravnim. Bilo je to kao da stavljam na dražbu, oprostite mi na toj riječi, Ruinijevo izvješće koje je bilo jako dobro. U nedjeljno jutro prefekt je primio pismo od mene da umjesto da ih šalju u Feriju Quartu, oni meni osobno pošalju mišljenja”, rekao je papa Franjo u zrakoplovu na letu iz Fatime u svibnju 2017. A o svojoj ključnoj ulozi za Međugorje, papa Franjo posvjedočio je lani Talijanki Chiari Amirante (52), utemeljiteljici i predsjednici zajednice “Nuovi Orizzonti” (Novi obzori) i savjetnici Papinskog vijeća za novu evangelizaciju.
Papine poruke
“Spasio sam Međugorje… Međugorje je u mome srcu”, bile su riječi pape Franje, koje joj je uputio i koje su se munjevitom brzinom prenijele u javnosti nakon što ih je ona objavila. Ona je rekla Papi kako je istina da su do danas bile 682 poruke te da shvaća kako je zbunjujuće saznanje da Gospa svake minute upućuje razne poruke, što nije točno.
“Papa mi je zatim rekao nekoliko pozitivnih činjenica o Međugorju te sljedeće: ‘Chiara, vidite, ja sam spasio Međugorje jer je Kongregacija za nauk vjere, na temelju tolikih lažnih vijesti, već okarakterizirala Međugorje kao problem. Ja sam sam spasio Međugorje, Međugorje je u mome srcu, ja sam poslao mons. Hosera jer vjerujem da su plodovi jasni i da ih ima mnogo, a to sam rekao i na konferenciji za novine. Može se reći da je Međugorje u mome srcu i nisam shvatio da je afirmacija koju sam izrekao u svoje ime, a koja je došla iz krivih izvora, primljena tako snažno. Stalo mi je do Međugorja i zato nastavljam dalje sa svojim izaslanikom kako bih očuvao sve ono što je lijepo u Međugorju’”, prenijela je Papine riječi Chiara Amirante, dodajući kako joj Papa tada dao blagoslov da ih prenese javnosti.
Darko Pavičić / Večernji List
