Profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Marija Musa predstavila je studentima i široj javnosti svoju monografiju “Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do danas.”
Recenzent i izv. prof. hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Mario Grčević rekao je kako je ovo znanstveno djelo utemeljeno na analizi jezičnih pojmova i nezaobilazno za one koji se bave hrvatskim jezikom. Istaknuo je i kako se svakodnevno susrećemo s diskriminacijom hrvatskiga jezika, što je posljedica nedostatka znanja.
”Autorica u svojoj monografiji najavljuje put opstanka, kontinuiteta i razvoja hrvatskoga jezika u BiH. U prvoj cjelini autorica se zadržava na franjevcima koji su doprinijeli standardizaciji hrvatskoga jezika. Iduća dva poglavlja bave se problemima zastupljenosti hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji. Kritičke procjene autorica uspoređuje s društveno – političkim životom u BiH. Hrvatski jezik je uspio osigurati svoj opstanak i kontinuitet u BiH i uvijek je pronašao medije za to”, istaknula je izv. prof. hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Mostaru, Katica Krešić.”
Javna komunikacija je društveni fenomen,medij kojim se najbolje može očitovati stanje i položaj jednoga standardnog jezika u društvu. Položaj hrvatskoga jezika u BiH od 1945. do danas mijenjao se, a i njegov položaj je u različitim razdobljima bio različito karakteriziran.
“Od 1945. godine do 90.-ih godina dvadesetoga stoljeća, javne komunikacije u administrativno – funkcionalnom i publicističko – novinarskom stilu gotovo da i nije bilo. Uglavnom se u administraciji, vojsci, pravosuđui drugim vidovima života rabio srpski jezik, tako da se hrvatski jezik zadržao na razini privatne komunikacije. Od 90.-ih godina do danas njegov položaj je uređen i ustavom i zakonskim pravima, ali unatoč njegovu relativno pozitivnom položaju, u tom smislu zakinuti smo za njegovu uporabu u javnoj komunikaciji, rekla je prof. dr. sc. Marija Musa.”
Kultura svakako utječe na razvoj jezika jer je jezik dio opće kulture svakoga naroda i čovječanstva uopće. Hrvatski jezik je standardni jezik koji je u sebe utkao cjelokupnu tradiciju i kulturu hrvatskoga naroda.
“Na hrvatski jezik i njegov status u BiH utjecali su prije svega izvanjezični čimbenici. To je utjecaj jezične politike koja je upravljala statusom hrvatskoga jezika. Naravno da su i sami govornici utjecali na njegov status, priklanjajući se većini i zanemarujući vlastiti jezik ponekad. U određenom smislu Hrvati su svojim kulturnim djelovanjem, institucionalnim djelovanjem zasigurno očuvali hrvatski jezik u BiH jer su svjesni njegove povijesti, ističe dr. Musa.”
Mediji na lokalnim razinama svakako imaju svoju funkciju u očuvanju hrvatskoga jezika i identiteta. Međutim status hrvatskoga jezika i njegov položaj u BiH trebao bi biti zajamčen njegovom uporabom u javnim električnim medijima, dakle u javnim RTV servisima, na javnoj televiziji, u jeziku dnevnika, te kulturnim i tradicijskim emisijama.
Na kraju predstavljanja knjigedr. Musa je naglasila kako bogatstvo hrvatskoga jezika u komunikaciji i društvu trebamo očuvati jačanjemi brigom o jezičnoj kulturikoja je svjesna skrb ojezičnoj pravilnosti. Standardni jezik se određuje normama, on je uređen i tim normama se određuje kako nešto u jeziku mora biti. Brinući se o jezičnoj kulturi i svakodnevno propitujući što je ispravno a što nije, vodimo brigu o vlastitom jeziku.
David Vasilj