Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović raspisala je izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu.
Na temelju odredbe članka 94. Ustava Republike Hrvatske i članka 7. i 8. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović donijela je Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske.
Izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske održat će se u nedjelju 26. svibnja 2019. Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu s danom objave u Narodnim novinama.
Izbori za Europski parlament od 23. do 26. svibnja
Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati idućih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.
U Hrvatskoj se zastupnici biraju prema proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta određena izvan Hrvatske.
Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.
Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.
Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim. HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.
Broj zastupnika
U trenutačnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje dobit će od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvat će se za moguća buduća proširenja Unije.
Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika trebao bi se najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.
No sve će ovisiti o datumu Brexita.
Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju.
U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma.
Niska izlaznost na izbore
Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost bila je u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.
U Hrvatskoj je na birališta izašlo samo 25,24 posto, a među mladima od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, samo 13 posto.
HRT.hr
