Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Noćnjak 2019 po prvi puta se održava izvan matične zemlje, Hrvatske.
Marko Ivanković, direktor Federalnog agrimediteranskog zavoda Mostar, jedan je od odgovornih što se Noćnjak ove godine održava u Bosni i Hercegovini, u Neumu. Iako se radi o rubnom području za uzgoj maslina, maslinara je u BiH, u razgovoru za Agroklub otkriva nam Marko Ivanković, sve više.
U suradnji sa Zadružnim savezom Dalmacije po prvi puta smo izvan Republike Hrvatske organizirali 21. Međunarodnu manifestaciju uljara i maslinara u BiH, u Neumu. Ostali smo na moru, ali ipak u drugoj državi. Ovo je plod naše dugogodišnje suradnje i to ne samo na temi maslina i maslinovog ulja nego i na svim drugim temama kada je u pitanju poljoprivreda. Naša je suradnja krenula prije 15-ak godina te se razvila u istinsko prijateljstvo na što smo zaista ponosni.
60.000 stabala maslina na 330 ha zemljišta
Uzgoj maslina u BiH prisutan je u dvije županije. Kako izgleda proizvodnja u brojkama i koji su trendovi u pitanju?
U Zavodu pored statističkih podataka uvažavamo i one podatke koje nađemo na terenu. Procjena je da u Hercegovini imamo 60.000 stabala masline na 330 hektara zemljišta. U pripremi je veliki nasad od 120 hektara, ali on još nije završen, a očekujemo da će se to dogoditi iduće godine. Rastemo u pozitivnom smjeru.
Kada se vratimo malo unatrag, 2010. godine smo imali 128 hektara. Dakle, idemo naprijed. 2010. godine smo organizirali proizvođače i napravili promotivne ocjenjivačke izložbe maslinovog ulja te znanstveno-stručne radionice na kojima su proizvođači imali priliku čuti najnovija dostignuća iz znanosti koju treba transferirati u praksu. Također, napravili smo organoleptičku ocjenu maslinovih ulja uz pomoć prijatelja, Zadružnog saveza Dalmacije, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita te Savjetodavne službe iz Zadra. U prvim smo godinama učili od njih, a onda smo 2015. godine unutar Zavoda napravili Panel za organoleptičku ocjenu maslinovih ulja koji je verificiran u Službenom glasniku BiH, u što je uključeno 17 osoba, a voditelj je naš djelatnik, dr. sc. Miro Barbarić. Naišli smo na pozitivan odziv naših maslinara i uljara, a rezultat toga je da smo podigli proizvodnju sa 128 na 330 hektara pod maslinama.
Kakvo je pitanje sortimenta? Imamo dvije države, istih ili vrlo sličnih klimatskih uvjeta. U kojem smjeru ide budućnost maslinovih ulja u Hercegovini, kada govorimo o sortimentu?
U načelu se radi o istom sortimentu kao i u Republici Hrvatskoj. Dominantna sorta je istarska bjelica, oblica, lastovka, levantinka, a sve ostale su zastupljene ispod tri posto. Dakle, sortiment je praktično iz Hrvatske. Ima nešto sorata koje mi popularno zovemo “talijanke”.
Smjer u kojem idemo je zadržavanje visoke razine kakvoće. Mislim da smo postigli određenu razinu koju ne bi trebali spuštati naniže. Radi se o kategorijama ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Opstati na tržištu jedino možemo, a to jasno kažemo proizvođačima, sa visokim cijenama, koje su trenutno 10 do 12 eura po litri. Vidjeli ste da je cijena maslinovih ulja vodećih zemalja Europske unije otprilike upola nego naša cijena, oko 6 do 6,5 eura. Nešto je porasla cijena u Italiji zato jer se ondje pojavila Xylella fastidiosa (brzo sušenje maslina, op.ur.) zbog čega veliki broj stabala na jugu Italije treba biti iskrčen. Ove cijene možemo zadržati, ali pred nama je još puno posla. Prije svega je to rad sa proizvođačima i prije svega njihovo organiziranje u udrugu, a ako u budućnosti bude bilo moguće i u klaster.
Marko Ivanković: Sve količine maslinovih ulja su prodane
O kojem broju proizvođača se radi?
Imali smo 56 uzoraka, što znači 56 proizvođača koji čine dvije trećine ukupnog broja hektara pod maslinama. Jako smo mali, ali imamo veliku priliku za rast. Sve količine maslinovih ulja su prodane što nas jako veseli. Radimo na dva paralelna pravca – rad s proizvođačima i rad s potrošačima. Rad s proizvođačima se odvija na način da ih želimo organizirati u udrugu koja nam je potrebna da bismo realizirali projekt zaštite zemljopisnog podrijetla maslinovih ulja iz Hercegovine te izgradili brend, odnosno marku koja bi bila pod radnim naslovom “Oil Herzegovina”. To je ono što bi nas održalo na tržištu.
Veliki segment potrošnje planiramo kroz turizam koji kao takav raste u Hercegovini, zahvaljujući i vjerskom turizmu u Međugorju, ali i prirodnim datostima kao što je vodopad Kravica, stari most u Mostaru i drugim znamenitostima koje može ponuditi Hercegovina. Također, tu je i projekt u vinarstvu, Vinske ceste Hercegovine. Naime, imamo i jako dobar trend u vinarstvu – imamo kušaonice, a uz njih i prodajni prostor gdje svoje mjesto nađe i maslinovo ulje. To su elementi na kojima moramo raditi jer je naša potrošnja maslinovog ulja zaista niska, 0,14 litre po stanovniku godišnje što je, primjerice, deset puta manje od hrvatske potrošnje. Osim toga, ta je potrošnja fokusirana na dio mediteranske zone Hercegovine gdje se i proizvodi.
Potencijal postoji jer je mediteranska ishrana prepoznata kao najzdravija, a maslinovo ulje je nezaobilazna komponenta. Na nama je da radimo na promociji te kvalitetne ishrane. Da radimo na već spomenuta dva pravca te ono što je uloga Zavoda – praćenje kvalitete.
Proizvođači imaju puno povjerenja u Zavod
Kakva je situacija na tržištu u smislu pomoći proizvođačima u investiranju. Postoje li kakve subvencije, kome se proizvođači mogu obratiti? Što se tiče strukture novih nasada, jesu li to postojeći “igrači” koji su zadovoljni i razvijaju se ili u utakmicu ulaze i novi?
Imamo ulazak novih igrača, odnosno novih nasada, no to su uglavnom ljudi koji na početku u maslinarstvo ulaze iz hobija jer imaju određena sredstva koja su zaradili u drugim djelatnostima i u maslinarstvo ulaze po onoj narodnoj, “Maslina se sadi za unuke“, što je jako pozitivno.
Kada je u pitanju trend potrošnje maslinovih ulja, moram kazati da je Hercegovina tu zaista iskočila i mislim da ne zaostajemo za Republikom Hrvatskom.
Ima li išta autohtonog sortimenta što bi se moglo marketinški obraditi, a da imate u kakvim pokusima ili u najavi u budućnosti?
Nemamo još istraživanja o autohtonosti, što bismo trebali istražiti DNK analizom, no još uvijek nismo u toj fazi. Imamo još puno posla prije toga. Fokus u Zavodu je, a za što smo i zaduženi, praćenje kvalitete maslinovih ulja. Imamo moderan laboratorij u kojem možemo odraditi sve analize koje traže europski propisi, od fizikalno kemijskih analiza do dobrog prostora za degustaciju vina po europskim standardima, a u kojem degustiramo i maslinova ulja. Ono što je jako bitno je i to da proizvođači imaju jako puno povjerenja u nas kao i mi u njih.
Hercegovačka ulja imaju visok sadržaj polifenola
Imate li kakvu poruku za ljude koji bi ušli u ovaj sektor i koji se u njemu vide?
Da, naša poruka je vrlo jasna. Apsolutno stojimo kao znanstveno-stručna institucija iza proizvodnje maslina i maslinovog ulja u Hercegovini. Znamo da smo rubno područje, da možemo očekivati izmrzavanje. No, s druge strane, projekt Aristoil nam jasno pokazuje da su prva istraživanja ljekovitih svojstava naših maslinovih ulja, a po sadržaju polifenola, pokazala da ona imaju visok sadržaj polifenola što je tržišna niša u kojoj se vidimo, a pored kvalitete koja je neupitna. Težimo prema maslinovom ulju po onome što je Aristotel rekao: “Neka hrana bude tvoj lijek, neka lijek bude tvoja hrana“. Poruka proizvođačima je jasna: Ako imate slobodnih sredstava, slobodno idite u uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog ulja. Imate znanstveno-stručnu instituciju koja će vas podržati.
