Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu koja optuženike : Ibrahima Tarahiju, Nijaza Sivru, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Sadika Omanovića, Šaćira Omanovića i Kasima Kavazovića tereti za kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, dok se optuženi Ibrahim Purić tereti za kaznena djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, javlja Hrvatski Medijski Servis.
U optužnici se, između ostaloga, kako je priopćeno danas iz Suda BiH, navodi da su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i oružanoga sukoba između tzv. Armije Republike Bosne i Hercegovine (ABiH) i Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), Ibrahim Purić u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade ARBiH i zapovjednika Taktičke grupe (TG) Sjever 3. Korpusa ABiH, Ibrahim Tarahija u svojstvu zapovjednika III. bataljuna 325. bbr ABiH, Nijaz Sivro u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr ABiH, Rušit Nurković u svojstvu pomoćnika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja (VP) 325. bbr ABiH, kao i predsjednik Komisije za razmjenu 325. bbr, te Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Sadik Omanović i Kasim Kavazović u svojstvu pripadnika 325. bbr. ABiH, dana 22.12.1993. godine prilikom unaprijed isplaniranoga i pripremljenoga napada na vojnike Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) i civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti Križančevoga sela, Šafradina i Dubravice, općina Vitez, u kojem napadu je strijeljano najmanje dvanaest (12) vojnika HVO-a, koji su se prethodno predali, te lišene života dvije žene hrvatske nacionalnosti koje nisu sudjelovale u borbenim djelovanjima, postupajući protivno odredbi članka 3. stavak 1. točka a) Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine i odredbi članka 3. stavak 1. točka a) Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zatočenicima od 12. kolovoza 1949. godine, te protivno odredbi članka 48. i članka 51. stavak 1., 2., 3., 4. i 87. Dopunskoga protokola I – uz Ženevsku konvenciju od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba.
Križančevo Selo nadomak Viteza je najveće stratište Hrvata u BiH. Naime, samo u jednom danu, 22. prosinca 1993. ubijena su 64 pripadnika HVO-a i hrvatska civila, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.
U žestokoj borbi tog maglovitog jutra najelitnije postrojbe A BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle, probile su liniju obrane, u borbama su poginula 34 vojnika i civila mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica.
HMS.ba