Uspostava vlasti, izmjena Izbornog zakona te nastavak rada na provedbi Reformske agende tri su uvjeta bez čijeg ispunjenja BiH neće moći očekivati dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji potkraj godine.
Zaključak je to razgovora koje je Predsjedništvo BiH imalo s vodećim dužnosnicima Europske komisije i Europskoga vijeća u Bruxellesu bez navođenja vrlo složenih uvjeta koji stoje na tome putu. Umjesto toga fiksiran je već datum u studenom koji, pak, ovisi o unutarnjim, ali i europskim okolnostima, dok je dio javnosti najviše bio zabavljen stylingom članova Predsjedništva BiH.
NATO nije uvjet
“Visoka predstavnica i članovi Predsjedništva složili su se o važnosti uspostave Vijeća ministara BiH, kao i entitetskih vlada bez odgoda kako bi se mogli posvetiti mnogim iskušenjima koji leže pred njima. Među ostalim, to je vladavina zakona, uključujući izbornu reformu, provedbu odluka Ustavnoga suda BiH i jačanja pravosuđa, kao i nastavak socioekonomskih reformi”, navodi se u zaključku sa sastanka u Bruxellesu s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini, a identična stajališta ponovili su jučer i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Uz ta tri uvjeta, podrazumijeva se da dostavljanje odgovora na dodatna pitanja također predstavlja uvjet za napredak. S obzirom na to da se europski izbori provode ovoga svibnja, nije izvjesno hoće li se do kraja godine imenovati novi saziv Europske komisije, što eventualno može poremetiti ambicije Bosne i Hercegovine za ostvarenje ovoga cilja. BiH je mogla i do izbora za Europski parlament ispuniti ove uvjete, no propustila je još jedan rok za ostvarenje ovoga cilja.
Poseban će izazov biti uspostaviti Vijeće ministara BiH, s obzirom na navodni uvjet bošnjačkih stranaka da je prije toga potrebno prihvatiti dokument Godišnjeg nacionalnog programa, koji je upravo skinut sa sjednice Vijeća ministara BiH, ali i Vladu Federacije BiH, s obzirom na stajalište hrvatske strane u BiH da bez provedbe presude Ustavnoga suda u slučaju “Ljubić” neće biti moguće uspostaviti novu garnituru vlasti.
Ova presuda vrlo je jasna i upozorava kako je dosadašnje izborno zakonodavstvo omogućavalo izbor nelegitimnih političkih predstavnika, ponajprije u slučaju manipuliranja izborom Hrvata. Stajalište o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH, sukladno presudi Ustavnoga suda, praktički je prihvaćeno kao zajedničko stajalište Europske komisije nakon što je ovaj problem u dva navrata na dnevni red Europskoga vijeća postavio hrvatski premijer Andrej Plenković te na Vijeću za vanjske poslove šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić. Sada to pitanje očito razumije i stajališta podupire više zemalja članica Europske unije, koje su svjesne kako su posljednji izbori dodatno doveli do slabljenja pozicije pripadnika najmalobrojnijeg naroda, koji su i u najvećem broju državljani EU-a.
Belgija kao simbol
Tada su Srbi dobili svog člana Predsjedništva, koji bi ujedno bio i pobjednik da se bira jedan član, Bošnjaci su dobili predstavnika najsnažnije bošnjačke stranke, a treći član je građanin koji ne predstavlja Hrvate i nametnut je većinskom voljom bošnjačkih birača.
Slikovito je europska visoka predstavnica Mogherini tada istaknula kako je u BiH, kao specifikumu, potrebno uspostaviti balans između pojedinačnih i kolektivnih prava, što nije nepoznanica ni u drugim nacionalno složenim zemljama Europske unije. Ponajprije same Belgije, koja je svojevrsni simbol EU-a i njezina zajedništva. U slučaju da pred ulazak u zimu 2019. godine BiH ipak dobije status kandidata za članstvo, tek bi uslijedili ozbiljniji zahvati u njezinu preustroju, što je povezano i s izmjenom Ustava iz Daytona.
Vecernji.ba