Sadašnji izgled kompleksa oko crkve svetoga Jakova u poznatom hodočasničkom mjestu Međugorju u sljedećih godinu dana značajno će se izmijeniti, a napose će biti vidljive promjene na vanjskom dijelu iza crkve gdje će nastati gotovo nova crkva na otvorenome, piše Večernji list BiH
Radovi uskoro
Kako doznajemo, na poziv apostolskog vizitatora za Međugorje, nadbiskupa mons. Henryka Hosera, talijanski arhitekti, koji su boravili u ovome mjestu, skenirali su potrebe te su već ponudili moguća rješenja kako bi se osiguralo da vjernicima bude ponuđen prikladan prostor u slučaju vremenskih iskušenja, a radit će se i na tome da se usmjeri dolazak vjernika prema ovome pastoralnome kompleksu. Naime, napravljene su skice kako natkriti sadašnji otvoreni dio iza crkve.
Trenutačno je natkriven samo oltarski dio gdje se tijekom ljeta i toplijih dana služe misna slavlja, no ne i onaj dio gdje se nalaze vjernici. Prema navodima upućenih, radovi će početi čim to dopuste vremenski uvjeti i izgradi se potrebna platforma koja bi zadovoljila sve zahtjeve. Pri tome se, prije svega, misli kako vjernike zaštiti od vrućine koja je u Međugorju tijekom ljeta velika, ali i od oborina u kišnim danima. Arhitektima veliko iskušenje predstavlja i zahtjev da se dolazak vjernika na mise i molitvu usmjeri prema dvama ulazima i izlazima.
Nakon rekonstrukcije neće biti moguće ući u ovaj dio kompleksa iz više pravaca, što je važno zbog organizacije svih sadržaja, ali i sigurnosnih razloga. Hoser je ranije najavio da će se omogućiti prostor za liturgijska slavlja, koji će biti natkriven i zadovoljiti sve klimatske uvjete. Ljeti po vrućini, a zimi po hladnoći. “Otvoreni trg, prostor vanjskog oltara koji ovdje imamo, ne štiti ljude koji sudjeluju na liturgijskim slavljima. Mislimo još sagraditi i kapelicu trajnog klanjanja. To je sad u pripravi”, rekao je Hoser. Uz to, ovaj poljski nadbiskup najavio je i produbljivanje sadašnje međugorske misije koja je vezana uz vjernike hodočasnike.
“Ne samo kateheze koje se nude hodočasnicima koji ovamo regularno dolaze, nego i kongresi, seminari, duhovne obnove… za različite staleže koje imamo, za svećenike, redovnike itd. To možemo svakako još poboljšati i naći najbolje prijedloge za one koje ćemo pozvati da vode takve duhovne programe, kao što su propovjednici, stručnjaci iz cijelog svijeta… Duhovne obnove vrlo su važan aspekt Međugorja”, objasnio je Hoser. Crkva svetog Jakova nastala je 70-ih godina prošlog stoljeća, a kompleks oko nje dograđivao se nakon međugorskog fenomena koji se vezuje za ukazanje Gospe u ovome svjetski poznatome središtu. Papa Franjo imenovao je nadbiskupa Henryka Hosera potkraj svibnja prošle godine trajnim apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje na neodređeno vrijeme i na raspolaganju Svetoj Stolici.
Uspješna misija
Svrha poslanja apostolskog vizitatora je osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost. Radi se o isključivo pastoralnoj službi koja se nastavlja na misiju posebnog izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje, koja je bila povjerena mons. Hoseru u veljači prije dvije godine, a koju je on, također, uspješno dovršio. Brojni vjeruju da je ova odluka “prijelazno razdoblje” do donošenja konačnog suda Svete Stolice o vjerodostojnosti Gospinih ukazanja.
Zoran Krešić / Večernji List
