Vrlo često pitanje svih vinogradara jest: Trebam li i, ako trebam, koliko odgoditi početak zimske rezidbe vinove loze?
Vinova loza, baš kao i druge višegodišnje kulture, ima nadzemni i podzemni dio. Životni uvjeti nad zemljom i u tlu nisu jednaki. Štoviše, jako se razlikuju. A biljka je jedna jedina, uronjena u dva posve drugačija svijeta: nadzemni dio, uz obilje zraka (kisika), puno svjetla, izložen i vlazi i suši, vjetru, kiši, snijegu, magli, tuči….izložen napadu brzo razvijajućih patogena (i bolesti i štetnika), žuljanju uz žicu ili uz kolac, mehaničkom udaru mehanizacije, škara, neprirodnom savijanju itd… Drugi dio biljke, podzemni, živi u gotovo suprotnim uvjetima: u tami, s nešto manjim amplitudama temperature u odnosu na njezin gornji dio, često žedan, ponekad i u pretjeranoj vlazi, više ili manje okružen kamenom frakcijom, više ili manje opskrbljen hranjivim tvarima. Tu rade tzv. “pumpe“, koje u vodi tiskaju (i ugljičnoj kiselini) topive sokove kroz provodne snopove (traheje i traheide) ascedentno, prema “gore“, sve do pupova, i kasnije, mladih izboja.
U lošije održavanim vinogradima uginuće nastaje već u 25-oj godini
Zimska rezidba vinove loze jedan je od najvažnijih parametara za postizanje dužeg životnog vijeka vinove loze. Pored toga, potreban je život u ne previše ekstremnoj klimi, uz dobru tj. optimalnu opskrbu hranjivima i uz obilje kisika. Jer, kisik je najvažniji uvjet za život. Ne treba zaboraviti da vinova loza kisik treba i u tlu.
Ranijom zimskom rezidbom vinove loze utječe se na ranije kretanje vegetacije tj. pupanje, zbog toga što se ukupna količina hranjivih sokova iz korijena različito raspoređuje po pojedinom pupu. Na neorezanoj lozi broj pupova je mnogostruko veći od njihovog broja na orezanom trsu. Stoga svaki pup neorezanoga trsa dobiva manju, dok pup, na orezanom trsu, nakon rezidbe, trajno dobiva veću količinu (odozdo prema gore) hranjivih sokova.
Višegodišnjim proučavanjem utjecaja početka vremena zimske rezidbe vinove loze, došlo se do zaključka da mjesec dana kasnije rezidbe odgađa buđenje pupova za otprilike 1-2 dana. Tako će se pup istog trsa, ako je orezan 06. prosinca umjesto 06. ožujka, početi otvarati za oko 3 – 6 dana ranije. Tih 3 – 6 dana nisu presudni, osim u slučaju pojave kasnih proljetnih mrazova. A oni su u kontinentalnoj RH, naročito posljednjih godina, vrlo česta pojava. U gotovo 3 od 8 godina nanose manju ili veću štetu. Stoga je odgađanje početka zimske rezidbe vinove loze, za sve vinogradare, koji si to svojom ne prevelikom površinom vinograda mogu dopustiti, jako korisna.
Cijeli članak dostupan je na OVOM LINKU
Agroklub.com
