U svijetu nogometa nema veće i prestižnije individualne nagrade od Zlatne lopte. Kad osvojiš nagradu France Footballa, znaš da si dotaknuo sam vrh. Više i dalje od toga nema. Luka Modrić od večeras je dio nogometne vječnosti. Do večeras je samo 43 nogometaša u povijesti podizalo taj trofej. Luka Modrić je 44. nogometni apostol.
Hrvatski kapetan obilježio je nogometnu 2018. Osvojio je sve individualne nagrade koje je mogao osvojiti, a ljetos je reprezentaciju odveo do finala SP-a. Finala SP-a u nogometu. Kako to nestvarno zvuči! – piše Index.hr.
Modrić je i službeno najbolji nogometaš na svijetu, veznjak kojemu se cijeli svijet klanja, a prije 15 godina malotko je vjerovao da omaleni i žgoljavi dječarac može opstati u surovom svijetu nogometnom profesionalizma. Kad bi se pisala knjiga o Luki Modriću, jedno poglavlje bi se moglo nazvati ”Od nogometnih pašnjaka BiH lige do vrha svijeta”. U ljeto 2003. Luka Modrić je s još nekoliko igrača transferiran iz Maksimira u Mostar, kako bi u dresu Zrinjskog u surovim uvjetima tamošnje Premier lige očvrsnuo i sazrio za sve ono što vrhunski nogomet traži od igrača.
Luka Modrić, Davor Landeka i Ivica Džidić tog su ljeta otišli u Mostar, a ovaj potonji u razgovoru za Index prisjetio se svojih i Lukinih mostarskih dana te je čestitao svom prijatelju i bivšem suigraču na osvajanju Zlatne lopte.
”Ni sam nisam svjestan još što je Luka napravio. Nevjerojatno. Presretan sam što se mogu pohvaliti da sam i ja na neki način dio Lukine karijere. Zlatna lopta je maksimum i mislim da svaki komentar na tu temu je suvišan. Reći ću samo da Bogu hvala što sam živio u to doba i što sam dijelio svlačionicu s igračem kakav je Luka”, odmah na početku nam je rekao Ivica Džidić.
Džidić je u karijeru igrao još za belgijske Mons i Oostende, a karijeru je završio 2015. u Širokom. Danas se bavi privatnim biznisom. Zrinjski je tu sezonu 2003./04. završio na slabom 11. mjestu, no Modrić je unatoč tome bio proglašen za najboljeg igrača lige.
”Da, loše smo stajali na ljestvici, ali postojali su objektivni razlozi za to. Uprava je doslovce preko noći dovela skoro cijelu momčad. Stariji igrači zamijenjeni su s nama, mladima, neiskusnima. Čak i da je klub tada doveo starije igrače, ako je u momčadi puno novih lica, potrebna je prilagodba. Borili smo se za opstanak i ta sezona za klub nije bila najbolja. Međutim, Luka je bio drugačija priča. On je bio daleko iznad sviju nas, cijela liga je to prepoznala i nagradila ga je. Čak i kad smo gubili, kad bi momčad igrala loše, Luka je svojim potezima oduševljavao i zbog njega su ljudi dolazili gledati Zrinjski”, rekao je Džidić.
U nekim intervjuima i videoisječcima vidio sam da na početku Lukine mostarske avanture nije bilo baš previše onih koji su vjerovali da Modrić može nešto napraviti u Zrinjskom. Čak su mu se i smijali potencirajući njegovu krhku građu. Je li to bilo tako?
”Istina, ali to je bilo tako dok Luka nije odigrao prvu utakmicu. Sjećam se kad smo došli na prvi trening. U svlačionici su neki govorili: ‘Koga ste nam to poslali? Tko je doveo ovo dijete? Je li se vi to sprdate s nama?’ No već u prvih par prijateljskih utakmica Luka je svojim bravurama i čudesnim potezima začepio usta svim skepticima. Vrlo brzo su svi shvatili da je Luka jedan od onih koji na drugačiji način hoda terenom i dodiruje loptu i odmah je postao idol svih navijača.”
Modrić je u više navrata kazao kako je jedna od najvažnijih stepenica u njegovom nogometnom razvoju bila ta sezona u Mostaru. Je li se tamo doista igrao grub nogomet i koliko su protivnički igrači udarali Luku?
”Užasno grub nogomet se tamo igrao. Ta liga nije štitila nikoga, pa ni Luku. Kome su trebali bodovi, ti su razbijali. Međutim, Luku nisu mogli dohvatiti jer je on svojim pametnim potezima eskivirao svaki prljavi duel. Kako Luka igra danas u Realu, tako je igrao i onda u Mostaru. Luka je imao savršeno logički postavljenu karijeru. Pinori, pa kadeti, juniori, pa Zrinski, pa Inter Zaprešić, pa Dinamo, pa Tottenham i na kraju Real. Niti jednu stepenicu nije preskočio i njegov nogometni put trebao bi biti nekakav ideal i uzor kojem trebaju težiti svi mladi igrači.”
Je li Mostar ponosan što je jednu sezonu tamo igrao najbolji igrač svijeta?
”Itekako. Mostar je u bivšoj državi bio nogometni grad s pravom nogometnom publikom koja je znala prepoznati prave majstore. U Mostaru ćete danas naići na grafite posvećene Luki, na murale s njegovim likom. Svaka utakmica Luke Modrića ili Hrvatske u Mostaru se gleda s neviđenim uzbuđenjem. Mostar je Luku prisvojio kao da je rođen tamo. Vjerujte mi, u Mostaru nema čovjeka koji ne obožava Luku, i kao igrača i kao čovjeka.”
Kakav je Luka kao čovjek? Znamo kakav je kao igrač, no kakav je privatno? Čujete li se?
”Čujemo, ali ne tako često. Životi su nam se razdvojili, no kad se vidimo, zagrlimo se, izljubimo se. Morate znati da nisam ni ja od onih koji se vole nametati. Možete zamisliti koliko Luka na dnevnoj bazi ima poziva i poruka. Ne želim mu još i ja smetati. Što se tiče njegovog karaktera, Luka je uvijek bio tih, skroman, ponizan dečko. Bio je jedan period kad se nismo vidjeli nekih dvije godine i kad smo se napokon našli, shvatio sam da se nije nimalo promijenio. Ostao je isti onakav kakav je bio za vrijeme zadnje utakmice koju smo zajedno odigrali u dresu Zrinjskog.”
Danas je Modrić najbolji igrač svijeta, osvajač Zlatne lopte. Jeste li prije 15 godina mogli zamisliti da će se to dogoditi?
”Tko god to kaže, taj laže. Vjerovao sam da bi Luka mogao napraviti odličnu karijeru jer je i laiku bilo jasno da je za nekoliko klasa iznad nas sviju, no ni u snu nisam mogao zamisliti da će postići ovo što je postigao. Znam dosta trenera koji sad pričaju kako su odmah znali da će Modrić ovo postići, no nema šanse. Ovo je iznad svih očekivanja. Luka je napravio nešto nevjerojatno i svaka mu čast na tome. Mislim da je tu njegov karakter bio čak važniji od talenta. Gdje god je došao morao se nositi s podcjenjivanjem, da bi nakon šest mjeseci u svakom klubu postao vođa. U Dinamu su ga najprije poslali na posudbu u Mostar. U redu, tada možda i nije bio igrač za prvu momčad Dinama, ali kad su ga vratili iz Zrinjskog i dalje nisu vjerovali u njega pa su ga poslali u Zaprešić. Sjećate se intervjua Alexa Fergusona kad je Luka došao u Tottenham. Rekao je da je sitan, slabašan i da nije za engleski nogomet. Nakon par mjeseci u Londonu Luka je postao najbolji igrač Tottenhama i jedan od najboljih igrača Premiershipa. Kad je stigao u Real neki su novinari pisali da je najgora kupovina u povijesti Reala. Danas je Luka najbolji igrač svijeta. Mislim da to sve govori o njegovom karakteru.”
Kako je Luka reagirao kad ga je Dinamo kao najboljeg igrača Premier lige opet poslao na posudbu u Zaprešić? Je li mu smetao manjak povjerenja?
”Ako i je, to nije pokazivao. Uvijek je bio pravi profesionalac. Znam da je želio ostati još jednu sezonu u Mostaru kad je shvatio da neće dobiti priliku u Dinamu. Gradili smo momčad za prvaka i Luka je želio biti dio te priče. Ipak, otišao je tamo gdje ga je klub poslao. ‘Tako to mora biti’, rekao je. Pitam ja vas, mislite li da je pogriješio?”
Index.hr
