O radu ovog poduzeća, trenutačnim projektima i planovima, kao i onome što najviše zanima potrošače, a to je pitanje hoće li poskupjeti struja, razgovarali smo s prvim čovjekom Elektroprivrede HZ HB, mr. sc. Marinkom Giljom, generalnim direktorom.
Proslavljate 26. obljetnicu poduzeća. Kakva je bila ova godina za Elektroprivredu HZ HB?
Najprije se moram dotaknuti prošle godine koja je bila najlošija, hidrološki, od osnutka Elektroprivrede HZ HB d. d. Mostar. Navrijeme smo prepoznali kriznu situaciju za poduzeće i sa svojim timom sam donio preventivne odluke o štednji u svim segmentima poslovanja, gdje god je bilo moguće, a da se ne ugrozi pogonska spremnost.
Iako su mjere štednje u tom trenutku bile nezahvalne, pokazale su se ispravnom odlukom i upravo zahvaljujući tome mi smo prošlu godinu završili pozitivno, što je bio dobar temelj za ovu godinu. Isti trend nastavili smo i u prvom polugodištu, ostvarili bruto dobit od 38,628.466 KM te u istom razdoblju povećali prihod za 36,9 posto u odnosu na planirani, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine za čak 47,5 posto. U prvom polugodištu tekuće godine proizveli smo 1283,75 GWh električne energije, što je više od planiranog za 56,94 posto.
Pustili ste u ovoj godini u rad vjetroelektranu Mesihovina. Recite nam nešto o ovom velikom projektu?
Ova godine ostat će upamćena, kako za Elektroprivredu HZ HB tako i za elektroenergetski sektor u ovom dijelu Europe, po puštanju u rad naše VE Mesihovina koja je prva vjetroelektrana u BiH i prva ovakva u jugoistočnoj Europi. O detaljima VE Mesihovina govorio sam u medijima u više navrata, tako da je to javnosti dobro poznato, a sad mogu reći da smo mi svoj strateški cilj ostvarili puštanjem u rad 22 agregata jedinične snage 2,3 MW. Mesihovina je u prvih osam mjeseci tekuće godine proizvela 85 GWh električne energije.
Imate li poticaje za proizvodnju vjetroenergije?
Nažalost, ne. VE Mesihovina, prva vjetroelektrana u BiH, nije u sustavu poticaja zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota, ali mi ćemo koristiti svaku priliku i lobirati da se ona uključi u poticaje.
Kakvi su daljnji planovi?
Kao jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora, tj. hidroelektrana i vjetroelektrana, nismo prestali razvijati izgradnju takvih proizvodnih objekata. Sada smo svoje snage usmjerili na proizvodne projekte kao što su CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. U srpnju ove godine položen je kamen temeljac za gradnju CHE Vrilo snage 66 MW i vrijednosti od oko 90 milijuna eura. Taj projekt planiramo pustiti u pogon do kraja 2023. godine. Ovim potvrđujemo svoju razvojnu strategiju jer želimo biti vodeći u zemlji u proizvodnji tzv. zelene energije.
U zimskom smo razdoblju kad je povećana potrošnja električne energije. Je li Elektroprivreda HZ HB spremna?
Kontinuirano ulažemo u izgradnju i rekonstrukciju distribucijske mreže i objekata te projekte sustavnoga unaprjeđenja i modernizacije poslovanja u cilju sigurne i stabilne opskrbe električnom energijom svih naših kupaca. U Distribuciji električne energije su iz toga razloga u tijeku dva velika projekta, i to: rekonstrukcija i izgradnja distribucijskih mreža i trafostanica i nabava električnih brojila i projekt SCADA/DMS/OMS sustava s pripadajućim telekomunikacijskim sustavom, tako da svojim potrošačima možemo jamčiti kvalitetnu, sigurnu i kontinuiranu isporuku električne energije.
Hoćete li do kraja godine poskupljivati električnu energiju kućanstvima?
Nećemo pokretati novi tarifni postupak za povećanje cijena električne energije u ovoj godini jer, kao što sam u više navrata govorio, a i kad sam došao na poziciju čelnog čovjeka EP HZ HB rekao sam da ću sve činiti da ne dolazi do povećanja cijena električne energije kućanstvima.
poslovni-global.ba / Večernji list
